Pašmanka Z. Bačić pokrenula projekt “Traganje za hrvatskim korijenima”

Prema riječima gospođe Bačić, cilj je projekta povezivanje najmlađe generacije Hrvata u Italiji s drugim skupinama Hrvata koji žive u dijaspori, a njegova realizacija od iznimne je važnosti za učenike i njihove roditelje.

 

– Posebno je važno njegovati komunikaciju s hrvatskom zajednicom, udrugama i institucijama u Italiji, ostvarivati suradnju s talijanskim ustanovama i udrugama i nastojati, kada god je moguće, uspostavljati kontakte s ostalim Hrvatima u domovini i dijaspori. A projekt “Traganje za hrvatskim korijenima” teži upravo tome – susretu i komunikaciji čak triju različitih skupina Hrvata u dijaspori, koji imaju sasvim različite službeno priznate statuse u zemljama primateljicama te sasvim različitu povijesno-kulturološku pozadinu i specifičan jezični razvoj, ali koje istodobno imaju jako važnu zajedničku odrednicu – hrvatski identitet, pojašnjava gospođa Bačić, koja je prošli tjedan s predstavnicima Udruge Hrvatsko-talijanski Mozaik Rim i voditeljicom projekta Antonellom D’Antuono, predsjednicom Udruge Jedna Musika i članicom Savjeta Vlade RH kao predstavnica hrvatske manjine u Moliseu, sa 23 učenika hrvatske nastave iz Rima i Molisea posjetila Hrvate u Mađarskoj, Slovačkoj i Austriji.

 

– S djecom iz različitih dijelova Hrvatske, a troje ih je i s otoka Pašmana, i njihovim roditeljima najprije smo posjetili Veleposlanstvo RH u Budimpešti, gdje nas je, među ostalima, primio veleposlanik dr. sc. Mladen Andrlić. Razgovarali smo i s Anom Gojtan, voditeljicom Đačkog doma Hrvatske škole u Budimpešti te s predstavnica hrvatske manjinske zajednice u Mađarskoj koja je predstavila djelovanje hrvatskoga vrtića, osnovne i srednje škole te đačkog doma, kaže gospođa Bačić te ističe da su projekt sufinancirali Središnji državni ured za Hrvate izvan RH, roditelji učenika hrvatske nastave u Rimu i Moliseu te Antonelle D’Antuono, Udruga Mozaik s predsjednicom Ivanom Milina na čelu i Dragan Alvir, blagajnik udruge.

 

Nakon Mađarske, posjetili su Bratislavu, glavni grad Slovačke, i okolna mjesta u kojima živi hrvatska manjina u toj zemlji, a potom u Beču Gradišćansko-hrvatski kulturni centar, gdje ih je primila Gabriela Novak-Karall, glavna tajnica, i Petar Tyran, književnik i publicist, koji godinama ljetuje na Ugljanu i redoviti je sudionik pjesničke manifestacije u Preku „Večeri na Brižićevin dvuoru“ . U Veleposlanstvu RH u glavnome gradu Austrije doznali su koja je uloga i zadaća veleposlanstva, a potom su putovanje nastavili u Gradišću.

 

– Djeci se najviše svidio susret sa župnikom u Trajštofu (Trausdorf) Željkom Odobašićem, koji im je, među ostalim, otkrio i kako je igrao mali nogomet za austrijsku reprezentaciju te im svima darovao svoju knjigu „O poznatim hrvatskim sportašima u Austriji“. Na četverodnevnom putovanju bilo je zanimljivo usporediti kako se hrvatski identitet razvijao i opstao u gradišćanskoj (18 generacija), a kako u moliškoj sredini (20 generacija), posebno ako uzmemo u obzir činjenicu da je riječ o dvjema skupinama Hrvata koje su otprilike u isto vrijeme i u istom povijesno-političkom kontekstu emigrirale i koje su nakon toliko stoljeća uspjele sačuvati svoj jezik, što je uistinu fascinantno, ističe gospođa Bačić te napominje da je razmjena iskustava koju je ovaj projekt omogućio od velike koristi svim trima hrvatskim zajednicama koje se svakodnevno susreću s brojnim problemima kad je riječ o očuvanju hrvatskoga identiteta i promidžbi hrvatskoga jezika i kulture u sredinama u kojima žive i djeluju. 

 

Fotografije Giulia i Ivan Verdat