Kada Grčić dijeli novce: Splitskim otocima 7 milijuna, zadarskim 125 tisuća kuna
PREKO/ZADAR – Nedavno završeni natječaj Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije pod nazivom Potprogram razvoja jadranskih otoka, u najmanju ruku, neugodno je iznenadio jedinice lokalne samouprave na zadarskim otocima. Naime, od 26 projekata na otocima koje će financirati resor Branka Grčića, samo je – jedan jedini iz Zadarske županije.
Ta ‘čast’ pripala je Općini Tkon gdje će se sufinancirati adaptacija društvenog doma za mlade u Ugriniću. Za taj će projekt ministarstvo izdvojiti 125 420 kuna, što je 0,79 posto od ukupnog iznosa od 16 milijuna kuna koliko je MRRFEU osiguralo za otoke.
Kako iz ministarstva još uvijek čekamo odgovor na naš upit da nam dostave konačnu listu bodovanja svih pristiglih projekata, malo smo se ‘poigrali’ matematikom. Tako smo saznali da je od ukupno 26 odobrenih projekata njih 11 ih na otocima u Dubrovačko-neretvanskoj županiji, 9 u Splitsko-dalmatinskoj, 5 u Šibensko-kninskoj i onaj jedan, već spomenuti u Zadarskoj županiji.
Kada to pretvorimo u financije, onda će najviše novca dobiti projekti u Splitsko-dalmatinskoj županiji – 6,93 milijuna kuna. Dubrovački otoci dobit će 6,88 milijuna kuna, šibenski 1,99 milijuna, a zadarski 125 tisuća. U postotcima to izgleda ovako: Splitsko – dalmatinska županija 43,50 %, Dubrovačko – neretvanska 43,22 %, Šibensko – kninska 12,49 %, Zadarska 0,79 %. Zanimljive brojke, zar ne?
Natječaj za Potprogram jadranskih otoka raspisan je u veljači bez ikakve najave i to na rok od samo dva tjedna, što je već tada kod nekih pobudilo sumnje u pogodovanje. LAG Mareta zbog toga je uputila i dopis ministarstvu, kaže nam voditeljica LAG-a Marija Kuljerić…
– Po objavi natječaja ostali smo neugodno iznenađeni vrlo kratkim rokom za prijavu s obzirom da je riječ o infrastrukturnim projektima, prihvatljivošću pojedinih ulaganja te kriterijima bodovanja projekata. Prilikom ocjenjivanja projekata najveći doprinos bodovanju nose razvojno-geografski kriteriji, čak 40%, najveći naglasak je stavljen na indeksu razvijenosti općina i gradova te na udaljenost otoka od kopna. Navedeno je problematično jer indeks razvijenosti daje potpuno krivu sliku razvijenosti otoka, što je dodatno izraženo kod malih otoka koji administrativno pripadaju gradovima na kopnu, dok udaljenost pojedinog otoka do najbliže brodske luke na kopnu uopće ne govori njihovoj razvijenosti i potrebi za ulaganjima u osnovnu i malu infrastrukturu. Odgovor od Ministarstva smo zaprimili, međutim on zorno pokazuje nepostojanje sluha za složenu problematiku razvoja otočnog prostora, kao i pomanjkanje političke volje za stvarni i uravnoteženi razvoj svih naših otoka. Također smatramo sramotnim da se takvi programi donose bez provođenja konzultacijskih procesa sa zainteresiranim stranama, odnosno s budućim korisnicima potpora za financiranje.
No, unatoč kratkom roku, jedinice lokalne samouprave sa zadarskih otoka (Ugljan, Pašman, Pag…) poslale su, doznajemo, više projekata. No, Grčićevo ministarstvo nije ih vrednovalo, što je razljutilo Mladena Lucina koji je s Općinom Preko prijavio projekt obilježavanja maslinskih puteva i biciklističkih staza Oleum Liburnicum…
– Kao autora projekta Oleum Liburnicum kojega je Općina Preko aplicirala na natječaju koje je objavilo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU rezultati natječaja su me šokirali. Očekivao sam loše rezultate po Zadarsku županiju, ali ovdje su me “majstori procedure u ministarstvu” ipak iznenadili. Što je previše, previše je čak i ako je od “majstora”. Nisu prošle niti općine iz Zadarske županije gdje su načelnici iz vladajuće stranke ili nezavisni. Mislim da nakon ovog natječaja Grčićevo ministarstvo može slobodno promijeniti ime u Ministarstvo PODOBNOG razvitka i fondova EU. Osobno se ne mirim s time, znam koliko sam truda uložio u ovaj naš projekt koji pokriva prostor cijelog otoka Ugljana, što znači područje sve tri ugljanske općine te otoke Rivanj i Sestrunj i opet je bilo “u ništa”, baš kao u Alci. Pripremam tekstove analize natječaja i skupljam adrese hrvatskih zastupnika u EU parlamentu, ali i predsjednike njihovih odbora, da im kao autor dostavim te analize provedenog natječaja i pokažem na konkretnom primjeru kako radi dotično ministarstvo, najavljuje ogorčeni Lucin.
Brojni zadarski političari, ali i gospodarstvenici već duže vrijeme upozoravaju na maćehinski odnos Milanovićeve Vlade prema Zadru, a ovaj slučaj im je samo dodatni ‘vjetar u leđa’. Za vrijeme dviju HDZ-ovih Vlada u kojima je važnu poziciju imao aktualni zadarski gradonačelnik Božidar Kalmeta, upravo se njega nerijetko prozivalo da brojne projekte usmjerava prema Zadru i okolici. Podsjetimo, to je svojedobno ustvrdio i aktualni hrvatski premijer Zoran Milanović, pa nas stoga i ne treba čuditi odnos njegovih ministar(stav)a prema Zadru i Zadarskoj županiji.