Tkon: Kako pomoći ozlijeđenim morskim kornjačama

NETCET projektom želi se smanjiti razina prijetnji kitovima i morskim kornjačama koje najčešće stradavaju kao slučajan ribarski ulov – više od 130.000 morskih kornjača na cijelom Mediteranu, a od toga ih ugine čak 40.000. Samo u Jadranu strada ih oko 11.000, na zadarskom području najmanje desetak godišnje, ali stručnjaci smatraju da je taj broj kudikamo veći. Iako se neke životinje uspješno prevezu u centre za spašavanje, većina je osuđena na ugibanje, a svakoj se životinji može pomoći na vrlo jednostavan način.

Informiranje, obuka i povezivanje što više pojedinaca u lokalnoj zajednici, ponajprije ribara, primarna je zadaća kako bi znali što učiniti s ulovljenom kornjačom i kako je pustiti natrag u more ako nije ozbiljno ozlijeđena.

– Kornjače ulovljene kočom ili mrežama stajaćicama mogu uginuti od utapanja, mnoge od njih pronađene su mrtve ili u stanju kome, a komatozne kornjače utopit će se ako ih se vrati natrag u more jer nisu u stanju doplivati na površinu da bi udahnule zrak. Međutim, kornjače se mogu oporaviti ako ih ribari određeno vrijeme zadrže na palubi, po mogućnosti u položaju u kojem su leđa povišenija od glave, što omogućuje izbacivanje vode iz pluća, i puste ih nakon što postanu ponovno aktivne. Kornjače koje se ulove na parangal su često su pronađene u dobrom stanju, ali većina ih ugiba ubrzo zbog progutane udice ili najlona. Većina ovakvih uginuća može se izbjeći ako ribar ukloni udicu koja je u ustima, ili barem odreže najlon što bliže udici, prije nego što puste životinju, objašnjava dr. Marino Mirčeta iz veterinarske ambulante Puntamika u Zadru koja je ovlaštena za zbrinjavanje ozlijeđenih i stradalih morskih kornjača.

Dokazano je, smatraju stručnjaci, da je najlon za morske kornjače opasniji od udice jer zareže ili deformira crijeva, što uzrokuje polaganu i bolnu smrt. Čak i vrlo kratak najlon, dužine oko 50 cm, može biti smrtonosan.