Prošlost i sadašnjost otoka Ugljana

PREKO – Znanstveni skup naslovljen Prošlost i sadašnjost otoka Ugljana održan je početkom prosinca 1994. godine u Zadru, Kalima i Preku. Radovi s toga skupa napokon su objelodanjeni, nepunih deset godina kasnije, kao redovni tekući svezak Zadarske smotre u izdanju Matice hrvatske te kao zaseban zbornik naslovljen Otok Ugljan. 

Taj redovni tekući svezak sadrži više godišta Zadarske smotre te ne treba čuditi kako je objavljen, isto tako i zbornik, na nešto više od 960 stranica. Za znanstveni skup prijavilo se 53 predavača te je prikupljanje radova iz raznih razloga bilo vrlo otežano. Bez obzira na poteškoće izdavača prigodom prikupljanja radova vrijedno je istaknuti kako je u ovom zborniku objavljeno 50 radova iz pera 38 sudionika skupa.

Objavljeni prilozi u zborniku razmatraju različita pitanja, kulturne i povijesne događaje te građu iz prošlosti i sadašnjosti vezanih za otok Ugljan. Kako u uvodniku zbornika navodi urednik prof. Šime Batović, ujedno i predsjednik Pripremnog odbora skupa, prilozi obrađuju arheologiju, povijest, zemljopisna svojstva, geološka i hidrološka svojstva, biljni svijet, vjerski život, običaje, umjetnost, glagoljicu i glagoljaše, stare mjere, poljodjelstvo, književnost, graditeljstvo, ribarstvo, proizvodnju hrane i ljekovito bilje, turizam, zdravstvo, kulturni i športski život, gospodarstvo, govore, pjevanje, glazbu, čakavsko pjesništvo, zaštitu spomenika kulture, devastaciju kulturno-povijesne baštine, Ugljan u Domovinskom ratu, ekološke probleme, i niz drugih pitanja. Istaknimo kako je na kraju zbornika objavljeno opsežno kazalo osobnih imena te zemljopisnih naziva.

Održavanjem znanstvenog skupa i objavljivanjem zbornika osvijetljeni su i dotaknuta mnoga kulturna, arheološka i povijesna pitanja, razdoblja, faze i raznolika građa, pa su najstarija prošlost, život i kulturna baština Zadru najbližeg otoka sada mnogo bolje poznata nego ranije. Naglasimo kako su time ostvareni dobri temelji i smjernice za buduća istraživanja, skupljanje i čuvanje njegove baštine. Da je kojim slučajem Matici hrvatskoj pošlo za rukom prikupiti sve radove svih sudionika skupa isto tako bi se nametnulo pitanje koliko se toga još treba i mora istraživati. Vjerujemo kako ne će trebati dugo čekati kako bi se ostvarili novi znanstveni skupovi i novi zbornici.

Vrijedno je istaknuti kako su iz rada ovoga znanstvenoga skupa i razmatranja pojedinih pitanja proizašli brojni zaključci i smjernice o budućem razvoju otoka, medu kojima su važniji zabilježeni na kraju zbornika. Nažalost mnogi od tih zaključaka, gotovo većina, još nisu provedeni u djelo, ili su na početku ostvarivanja. Tako su među inim doneseni zaključci kako treba ostvariti osnivanje i uređenje muzeja ribarstva u Kalima, osnivanje i uređenje jednoga zavičajnoga muzeja otoka Ugljana u Preku, skupljanje rječnika govora i narječja otoka, povijesnoga nazivlja mjesta i položaja, skupljanje podataka o arheološkim i povijesnim spomenicima, izrada popisa glagoljskih spomenika, kao i popisa kulturno-povijesnih spomenika i nacrt njihove zaštite i obnove, osiguranje zaštite i uređenje spomen područja građevina iz rimskoga doba u Mulinama, popis i snimanje seoskog graditeljstva i njegova zaštita, obnavljanje gospodarstva (maslinarstvo, vinogradarstvo, voćarstvo, stočarstvo, pčelarstvo i dr.), bušenjem i vodospremama osigurati opskrbu vodom, razvoj turizma uskladiti s razvojem gospodarstva i s osiguranjem uvjeta života domaćega pučanstva, pa s prirodnim mogućnostima, u knjižnici u Preku ili u Kalima skupiti sve tiskane radove i djela o Ugljanu i sva djela Ugljanaca ili onih koji su povremeno djelovali na Ugljanu ili pisali o Ugljanu, te u Zadru osnovati Zavod za razvoj zadarskih otoka.

Usprkos velikim poteškoćama prilikom izdavanja ovoga zbornika Matica hrvatska objavila je hvalevrijedno djelo i obogatila spoznaje o prošlosti i sadašnjosti otoka Ugljana i nadam se potaknula istraživače na dopunu nepoznanica i objelodanjivanje novih spoznaja.

 

Pavao Jerolimov