Glavata želva pronađena na Ugljanu, nažalost, nije živa

PREKO – Glavata želva (Caretta, caretta) koju su u utorak poslijepodne oko 16 sati u jednom gliseru vezanom na mulu ispred Psihijatrijske bolnice Ugljan pronašli stanovnici susjednog naselja, nažalost, nije živa.

Potvrdio nam je to zadarski veterinar dr. Marino Mirčeta iz Veterinarske ambulante Puntamika, koji je s djelatnicima Pomorske policije bio na terenu i uginulu morsku kornjaču prevezao u svoju ambulantu.

– Morska kornjača je svježe uginula, znači unutar 12 sati, i nakon prvog obavljenog pregleda, nisam uočio tragove vanjskih ozljeda ni na oklopu ni na mekom tkivu od brodske propele ili ribarskih alata. Oklop kornjače veličine je 68 x 57 cm i ja ću je na daljnju obradu poslati u Veterinarski institut u Zagrebu, gdje će biti obavljena obdukcija, kazao je dr. Mirčeta, čija je ambulanta jedina u Zadarskoj županiji ovlaštena za pomoć i liječenje morskih kornjača.

O pronalasku glavate želve, za koju se nije znalo je li živa ili uginula, izvijestio je u svom redovitom dnevnom priopćenju Županijski centar 112, koji je, pak, dobio dojavu s Ugljana, a potom su o događaju  obaviješteni OKC PU zadarske i veterinar. Kako smo neslužbeno doznali, kornjača je navodno pronađena u okolici Mulina, ali ju je netko odnio na područje oko Psihijatrijske bolnice. Kako je i od čega uginula, znat će se nakon obdukcije, a što se zapravo s njom dogodilo, znat će se nakon očevida.

Morske kornjače prepoznate su kao jedna od najugroženijih skupina na svijetu i sve vrste su uvrštene na IUCN-ov Crveni popis i pod strogom su zaštitom svih vrsta u svim zemljama EU.

Najveća prijetnja morskim kornjačama, prema pisanju Instituta Plavi svijet, je interakcija s ljudima. Iako su sve vrste morskih kornjača zaštićene još uvijek se suočavaju sa slučajnim ulovom u ribolovne alate. Procjenjuje se da se pridnenim koćama u Jadranskom moru svake godine ulovi više od 5000 morskih kornjača. Često su ove morske kornjače žive, ali u stanju hibernacije. Ispravnim postupanjem ove životinje mogu se osvijestiti i vratiti u more, dok bacanje takvih jedinki u more u neaktivnom stanju može dovesti do utapanja. Mreže stajačice predstavljaju još veći problem u sjevernom Jadranu, budući da se gotovo sve kornjače koje se uhvate u mrežu utope zbog dugotrajnog ostavljanja mreže u moru. Ribolov parangalom također je velik uzrok smrtnosti morskih kornjača. Budući da se udice lako progutaju, ako se ne uklone one uzrokuju ozbiljne ozljede probavnog trakta.

Institut Plavi svijet vodi Oporavilište za morske kornjače u Malom Lošinju koje je otvoreno u sklopu provedbe projekta NETCET („Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu”) sufinanciranog  novcem Europske Unije kroz IPA Jadranski prekogranični program suradnje. Oporavilište za morske kornjače smješteno je u Sunčanoj uvali u Malom Lošinju i namijenjeno je zbrinjavanju i skrbi za morske kornjače u svrhu njihova spašavanja, liječenja i oporavka s ciljem povratka u prirodu.

Glavate želve liječe se i u Centru za oporavak morskih kornjača Aquarium u Puli, a u Zadarskoj županiji za pomoć i liječenje morskih kornjača ovlaštena je Veterinarska ambulanta Puntamika, odnosno dr. Marino Mirčeta.

Ako naiđete na ozlijeđenu morsku kornjaču, javite se na broj telefona 051 604 666 kako bi se brzom intervencijom povećale šanse za oporavak ozlijeđenih jedinki morskih kornjača i na taj način doprinijelo zaštiti ovih strogo zaštićenih vrsta ili najbližoj policijskoj postaji.