Zašto zadarski otoci nemaju vinograde i kvalitetna vina?

Objavljeno 28/09/2016 u Stari Naši školji

PREKO – Prema pisanju Radio Zadra, ovogodišnja Sabatina, međunarodnoi susret vinogradara i vinara, koji će se 10. i 11. listopada te 3. i 6. studenoga održati u Splitu i Neumu, jednim dijelom bit će posvećena otočnim vinima.

Kako je naglasio Božo Novaković, predsjednik Hrvatske udruge vinarskih gradova, Zadarska županija može se ponositi širokom paletom proizvoda s oznakom HOP, ali tu oznaku ima samo jedno registrirano otočno vino.

– Na zadarskim otocima samo je jedno registrirano vino s oznakom Hrvatski otočni proizvod – vino Gegić s Paga Denisa Rake. Na zadarskim otocima nema vinograda, istraživao sam u povijesti, za razliku od ostalih hrvatskih otoka gdje se suzbila peronospora, na zadarskim otocima to nije slučaj. Zašto, ne znam, jer zadarski otoci imaju izvrsne uvjete za razvoj vinogradarstva i vinarstva. Trebalo bi na otocima osnivati vinarske zadruge, kazao je Novaković.

Zavirimo li u prošlost, doći ćemo do posve suprotnih podataka, barem što se tiče otoka Ugljana. Tako je, primjerice, sredinom 19. stoljeća na otoku bilo 1169 vinograda, a proizvelo se oko 10.000 barila vina. Najviše se vina radilo u Ugljanu (3000 barila) i Lukoranu (2000 barila). Potkraj 19. stoljeća otokje pogodila bolest vinove loze (filoksera ili žiloždera), a negativno su utjecali i nepovoljni uvjeti plasmana vina na tržište zbog tzv. vinske klauzule u ugovorima Austro-Ugarske i Italije, koja je omogućila povoljan plasman talijanskim jeftinijim, a kvalitetnijim vinima. Otočani su vadili vinovu lozu, a na mjestu nekadašnjih vinograda sađene su masline i voćke. Za ilustraciju, 1930. godine vinogradi su se još uvijek “dobro držali” i zauzimali 14,5 posto poljoprivrednog zemljiša. Prema podacima iz 2000. godine, zauzimaju tek 1,4 posto.

(Korišteni podaci iz Zadarske smotre posvećene otoku Ugljanu)

Predhodna novost

Sljedeća novost