Predsjednica RH otvorila radove na putničkom terminalu u Gaženici
PREKO/ZADAR – Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović položila je u ponedjeljak temeljni kamen za gradnju zgrade putničkog terminala Nove luke Gaženica u Zadru.
Uz temeljni kamen, s učenicima Pomorske škole Zadar položila je i vremensku kapsulu s memorabilijama, među kojima su se našle naslovnice nedjeljnih novina, TV-program, vremenska prognoza, jedan kulinarski recept, USB stick na kojem su fotografije Zadra snimljene iz zraka, fotografije s dočeka zadarskih olimpijaca i fotografije luke Gaženice kakva je sada.
– Već godinama slušam priče o Gaženici i razvoju ove luke. Divim se entuzijazmu čelnika Grada Zadra i Lučke uprave jer su, unatoč političkim preprekama na koje su nailazili, ustrajali i vjerovali u ovaj projekt. Hvala i hrvatskoj Vladi što je konačno prepoznala vrijednost projekta i što se kreće u njegovu realizaciju. Teško je u nekoliko riječi reći što Gaženica znači za Zadar i Republiku Hrvatsku, kazala je predsjednica te dodala kako je razvoj ove luke rasteretio središte grada, omogućio njegovu ekološku i kulturnu zaštitu i postavio temelje za sve veći dolazak kako trajekata, tako i cruisera, kojih je ove godine 70 posto više nego lani.
– Vjerujem u hrvatski turizam i mislim da će broj tih brodova biti još veći, posebno kad se ispune logistički uvjeti. Međutim, razvoj Gaženice i razvoj terminala ne znače samo razvoj turizma, ona znači otvaranje novih radnih mjesta zato što je cruising vezan uz mnoge djelatnosti. Ovaj će projekt dati zamaha drugim projektima u razvoju Zadra i Zadarske županije. Zadar više neće biti samo na pola puta između Dubrovnika i Venecije, nego će imati luku koja će imati sve veći značaj između Baltika i Jadrana, na poveznici triju mora, području srednje Europe kojemu prirodno pripadamo i na koje ćemo se i dalje oslanjati, poručila je predsjednica Grabar- Kitarović.
Predsjednik Upravnog vijeća Lučke uprave Zadar, dožupan Božidar Longin treću fazu gradnje Nove luke Gaženica ocijenio kao “velik iskorak i za Zadar i za Hrvatsku u razvoju pomorskog prometa i gospodarstva u cjelini”.
– Ovaj projekt začet je kao ideja optimalnog prometnog povezivanja Zadra s kontinentalnom Hrvatskom, Europskom unijom i zadarskim otocima. Ovo je najveći gospodarski projekt s kojim smo započeli novi razvojni ciklus, želimo da Zadar bude poveznica roba i ljudi s Dalekog istoka, preko Sueza, pa i srednje Italije sa Srednjom Europom. Postat ćemo matična luka za kruzere. Sredstvima Europske banke za razvoj od 100 milijuna eura, Njemačke investicijske banke 120 milijuna eura, ugovor je sklopljen 2007. godine. Prve dvije faze gradnje tekle su bez zastoja i uštedjeli smo 40 milijuna eura od planiranih troškova, a treća faza, koju danas otvaramo, trebala je biti završena 2014. godine, ali upletanjuem politike i nerazumijevanjem, mijenjanjem projekata, traženjem posebnih eskpertiza, novim građevinskim dozvolama i izbacivanjem podzemnih garaža, izgubile su se četiri godine. A po studiji isplativosti, ova je zgrada trebala donositi 60 posto ukupnog prihoda cijele luke, rekao je Longin.
Ministar pomorstva, prometa i infrastrukture Oleg Butković istaknuo je kako je ovo “trenutačno jedna od najvrijednijih investicija u infrastrukturu u Hrvatskoj”.
– Ovdje niče jedna od najsuvremenijih putničkih luka na Mediteranu koja će postatzi nezaobilazna točka na karti pomorskih pravaca u cijeloj Europi. Kompleksan i opsežan projekt iziskivao je desetljeće kontinuiranog ulaganja i rada, koordinacije i suradnje svih uključenih u njegovu realizaciju, napomenuoje ministar Butković.
Gradonačelnik Zadra Božidar Kalmeta naglasio je kako će “Gaženica u gospodarskom, turističkom, prometnom i svakom drugom smislu valorizirati Zadar u kojem je ovo u posljednjih sto godina sigurno najznačajniji projekt, a efekti će se osjećati sljedećih sto godina”.
– Turistički i gospodarski uzlet, nova radna mjesta, završetkom luke građani više ne trebaju strepiti za budućnost svoje djece, izjavio je Kalmeta.
Treća, završna faza realizacije projekta Nove luke Gaženica obuhvaća gradnju zgrade terminala površine 24.537 četvornih metara s pratećom infrastrukturom, parkiralištima te uređenjem okoliša na ukupnoj površini od oko 18.000 kvadrata. Planirani rok dovršetka svih radova je za 14 mjeseci, početkom 2018. godine, a ukupna vrijednost realizacije treće faze je 35,5 milijuna eura. Banka kreditor je njemačka KfW-Development Bank. Radove će izvoditi austrijski Strabag s partnerima.