O maritimnoj baštini na međunarodnoj konferenciji u Betini

PREKO/BETINA – Hrvatska mora razvijati maritimnu baštinu i o tome učiti iz iskustava ostalih mediteranskih zemalja, kazao je europski zastupnik Tonino Piculan kao domaćin dvodnevne međunarodne konferencije “Maritimna baština u lokalnim zajednicama – modeli održivosti”, koja se u petak i subotu držala u brodogradilištu u Betini.

Konferencija je uz domaće zaljubljenike u more i tradiciju s otoka i priobalja, okupila i predstavnike europskih zemalja od Atlantika do Sjevernog mora, među njima i glavnog tajnika “European Maritime Heritagea”, nevladine organizacije vlasnika tradicionalnih brodova, Theda Fruithofa, koji ujedno predstavlja Nizozemsku, zemlju sa čak 3000 zaštićenih tipova brodova i najvećom flotom tradicionalnih brodova na svijetu.

Otvarajući konferenciju, Tonino Picula je istaknuo kako Hrvatska mora još raditi na svom maritimnom razvoju, a kako to može činiti, učeći iz iskustava ostalih mediteranskih zemalja koje imaju razvijeniju maritimnu baštinu. Smatra kako se priča o razvoju jadranske Hrvatske treba nasloniti na baštinu, osobito maritimnu koja traje stotinama godina i, kako je kazao, može biti poveznica Hrvatske s drugim zemljama.

Prof. dr. Vladimir Skračić sa Sveučilišta u Zadru upozorio je da brod može i mora postati kulturno dobro te da je taj zahtjev upućen Ministarstvu kulture.

– Mi smo odgojeni u preziru prema baštini jer nekoć je to bilo teško i mukotrpno: da bi naš težak mogao biti težak u arhipelagu, morao je naučiti napraviti brod i ploviti njime i zbog toga je došlo do prekida interesa za baštinu, kazao je prof Skračić.

Utemeljitelj udruge Ars halieutica Joško Božanić istaknuo je paradoks da otok na različitim jezicima znači izolaciju jer tako kopno vidi otok, a more je zapravo put.