Večer čakavske poezije i pjesama o moru i škoju: Perje na olujnome vjetru

Večer čakavske poezije i pjesama o moru i škoju: Perje na olujnome vjetru

PREKO/ZADAR – Čakavština, čakavica, čokovski, čekavski, uz kajkavski i štokavski, jedno je između tri glavna narječja iz kojih je satkan hrvatski jezik, a svoju ljepotu poetskog izričaja predstavio je u četvrtak navečer u Multimedijalnoj dvorani Gradske knjižnice Zadar, u organizaciji Hrvatskoga književnoga društva ogranak Zadar.

Petnaestak pjesnika, kako poznatijih, tako i manje poznatih, samozatajnih literata, redom iz šireg županijskog prostora u sat i pol vremena “otvorilo” je i “darovalo” nam svoju dušu, prekrasnim stihovima, o moru, brodovima, čokotu i trsu, neverama i hridima, škoju, škrtoj zemlji, voljenima i nevoljenima, sretnim i nesretnim ljubavima…

Nikola Šimić Tonin, Zvonko Čulina, Valter Šarović, Ivan Gaćina, Lorena Babić, Ante Šarunić Šarun, Jela Skazlić, Žaklina Glibo, Danica Kremić, Danijela Ražov, Ivan Skazlić, Tomislav Meštrić, Zvonko Sutlović, Ana Trnina, Ante Gregov, Jurin, Ljiljana Šešelja… petnaestak njih podjednako “iz Grada, Bodula i Vlaja”, ali baš svi iz istog “svijeta riječi, rime i stila”, poneki uz pratnju gitara, ponudili su pregršt divnih rečenica u strofama, kiticama, manjim i većim cjelinama. Recitirajući stihove domaćih autora, kao i vrijedna vlastita ostvarenja.

– Uistinu sjajnu večer priredili smo u povodu Međunarodnog dana knjige, na taj način željeli smo promovirati poeziju, ali naravno i knjigu, pjesnički i književni rad. Doduše, sastav pjesnika i sadržaj bio je raznolik, na raznim idiomima, dijalektima, svatko je govorio na svom idiomu, ali svi na čakavštini, različitim naglascima, načinom govora, poklanjajući bogatu večer čakavskog nariječja. Ta čakavština je govor naših matera, naših otaca, pa tako i mog, našeg, djetinjastva. Moramo je njegovati da se očuva barem nešto, a iako znam da skupljamo perje na olujnom vjetru. Trebamo se potrduditi da barem dio prekrasnog izričaja ostane u naslijeđu sljedećim generacijama. I da to ostane zapisano, jer ono što nije zapisano toga praktički i nema.- kazao je Tomislav Meštrić, iz organizacijskog kruga događanja.

Međunarodni (Svjetski) dan knjige (i autorskih prava) obilježava se 23. travnja svake godine kao simboličan datum u svjetskoj književnosti jer su toga dana 1616. godine umrli Miguel de Cervantes, i William Shakespeare, a sama se zamisao zasniva na katalonskom običaju darivanja knjiga i ruža na dan Svetog Jurja.
 
Tekst i foto: Nikola Šimić Tonin