Genetska identifikacija maslina otoka Ugljana

PREKO/LUKORAN – Iako su stare dvije tisuće godina i povezane putovima koje su prije isto toliko godina gradili Rimljani, masline otoka Ugljana većini ljudi još uvijek su velika nepoznanica. Nasreću, ne i za Mladena Lucina, koji ih „na noge“ obilazi već dva desetljeća i svaku poznaje u dušu. 

U znanstvenim skitnjama često prati prof. dr. Đanija Benčića s Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, koji već osam godina intenzivno radi na projektu „Genetska identifikacija maslina na području Zadarske županije u cilju kolekcioniranja u nacionalnu kolekciju autohtonih sorata u Vodnjanu i podizanja matičnjaka u Zadarskoj županiji“. 

Što se krije iza na prvi pogled  dosadnog i nerazumljivog naslova, pokušali smo doznati za jednog lutanja između Mulina i Kukljice. U najkraćim crtama, kako je objasnio dr. Benčić, riječ je o projektu koji bi trebao promijeniti ne samo znanstvenu sliku o ugljanskim maslinama, nego otvoriti posve novo poglavlje u priči koja bi se u budućnosti trebala zvati Maslinski putovi otoka Ugljana. Nevjerojatno zvuči podatak da na otoku ima oko 100 kilometara uređenih putova i staza, s ostacima antičke parcelacije i koordinatama starih maslina, a da nijednu instituciju to ne zanima.

-Turistička karta s koordinatama ovisi o sazrijevanju svijesti ljudi u nekim županijskim službama. Buduća karta županije trebala bi imati ucrtane vinske i maslinske ceste, s kušaonicama i podrumima, zonama vinograda i maslinika, kaže Lucin.

Projekt genetske identifikacije maslina, koji je sada već u trećoj fazi, ističu dr. Benčić i Lucin, vrlo je skup, oko 600.000 kuna, a potencijalna dobit u budućnosti višestruko je veća, zapravo nemjerljiva. Dosad su financijski pomogli Sveučilište u Zagrebu, Zadarska županija i Grad Zadar te mnogi pojedinci koji besplatno rade. Najveću logističku podršku dala je Općina Preko.

-Matičnjak i postupak izvornosti primarni je cilj projekta, a turistička karta samo jedan od segmenata koji će iznjedriti i arheološku kartu te stvoriti povijesnu, ekološku, nutricionističku i farmakološku priču na temelju koje će se proizvod brandirati, a to, u marketinškom smislu, otvara neslućene mogućnosti. Svako stablo treba imati svoju oznaku i pričati svoju priču, drži dr. Benčić i pojašnjava kako dosadašnji rezultati istraživanja pokazuju da na Ugljanu postoje sorte koje se isto zovu, ali su različite, te da je mnogo autohtonih sorata.

-Imamo dosta nepoznatih sorata, ali i onih koje su stoljećima poznate pod imenom drobnica, oštrica, vižica, orkula, oblica, puljka i desetak drugih koje nemaju imena, trebamo ih tek otkriti iako su stare tisuću ili dvije godina. Upravo su te nove sorte velik izazov za budućnost jer se mogu zaštititi, nazvati novim imenom, a sve to daje nam velike mogućnosti za promociju i brandiranje. Cilj je proizvesti ulje od sorti koje nitko nema , a ovdje su prisutne možda 2000 godina, navodi dr. Benčić i dodaje da bi udruge i zadruge trebale biti glavni interesenti za rezultate istraživanja jer je to temelj njihova strateškog planiranja, u cilju stvaranja branda maslinova ulja. To će, kaže, biti konačni pečat kvaliteti unikatnog ugljanskog ulja.

Da biste došli na željenu lokaciju, koordinate antičkih lokacija dovoljno je upisati u tražilicu Google Earth:

44 07 23,26 – 15 05 55,30

44 05 56,19 – 15 08 08,43

44 05 33,93 – 15 10 26,24

44 02 01,96 – 15 12 00,36

44 02 01,96 – 15 12 02,36

44 01 16,55 – 15 15 08,34