Konferencija o održivom gospodarenju otpadom: očekuju nas poskupljenja, ali i kontinuirana edukacija

U organizaciji Slobodne Dalmacije i portala zadarski.hr, a pod pokroviteljstvom Grada Zadra, Čistoće Zadar, Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, Općine Preko te EU parlamentarke Sunčane Glavak, u Zadru je održana Konferencija o održivom gospodarenju otpadom u Zadarskoj županiji.

Zaokruženi sustav održivog gospodarenja otpadom neizbježna je priča u kojoj je cilj do 2030. godine u Hrvatskoj reciklirati šezdeset posto komunalnog otpada, što su neke države Europske unije, poput Njemačke, Austrije, Slovenije i Bugarske, već postigle.

Na panelu na kojem su sudjelovali eurozastupnica Sunčana Glavak, direktor Čistoće Zadar John Ivan Krstičević, direktor društva Eko d.o.o. Dino Perović, načelnica sektora za EU fondove u Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost Maja Feketić, pročelnik za komunalnu djelatnost u Gradu Zadru Robertino Dujela i načelnik Općine Preko Jure Brižić istaknuto je da je zbrinjavanje komunalnog otpada civilizacijski doseg te će se o tome morati kontinuirano educirati građane kako bismo postigli sve postavljene ciljeve.

-Mi smo u Zadarskoj županiji problematici zbrinjavanja otpada pristupili vrlo odgovorno i aktivno, svjesni da je gospodarenje otpadom istodobno i naša zakonska obveza, ali i potreba. Centar za gospodarenje otpadom u Biljanima, koji će uskoro početi s probnim radom, jedan je od tri stupa cjelovitog sustava gospodarenja otpadom naše županije koji još uključuje izgradnju i organiziranje sustava za sakupljanje i recikliranje otpada te sanaciju i zatvaranje službenih odlagališta komunalnog otpada u županiji, rekao je župan Božidar Longin.

Kad je riječ o recikliranju, dodao je, svakako treba istaknuti da je u proteklom razdoblju ostvaren određeni napredak u odvajanju otpada, no to nisu brojke koje nas mogu i trebaju zadovoljiti.

-Mi smo trenutačno na brojkama od 20-ak posto, dok prosjek u razvijenim državama Europske unije ide i do 60-70 posto. Pred nama je, dakle, velik posao, prvenstveno u edukaciji, jer odvajanje otpada jednostavno treba postati naš način života, poručio je župan Božidar Longin u svojem obraćanju naglasivši da Zadarska županija teži održivom razvoju o čemu svjedoči i činjenica da smo vodeći u Hrvatskoj po korištenju obnovljivih izvora energije.

Otvaranjem Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim cijena zbrinjavanja komunalnog otpada sigurno će porasti, a Dino Perović, direktor tvrtke “Eko” koja vodi projekt izgradnje CGO-a, navodi o čemu će poskupljenje ovisiti:

– Od početka sam govorio da će cijena porasti, jedino se nije moglo znati koliko, 50 ili 100 posto. To ovisi o sadašnjim cijenama i o tome jesu li jedinice lokalne samouprave uskladile svoje cijene s novim zakonskim odredbama ili nisu. Po sadašnjim procjenama, cijena bi trebala iznositi od 150 do 200 eura po toni miješanog komunalnog otpada koji će se dovoziti u CGO. Vjerujem da će to biti bliže 150 nego 200 eura, a nešto niža cijena bit će po toni bio otpada, najavio je Perović.

Objasnio je da je u prvotnom projektu CGO-a bila i sortirnica, ali je ona naknadno izbačena jer se smatra komercijalnim objektom, pa će ih trebati graditi po jedinicama lokalne samouprave. Slična je situacija i s građevinskim otpadom: CGO će ga reciklirati za svoje potrebe, ali su te količine kudikamo manje od onih koje su deponirane na deponij kod Dikla, pa je predviđena uspostava više punktova za recikliranje građevinskog otpada po gradovima i općinama. Perović je naveo i zanimljivu procjenu: sortirnica za područje Grada Zadra bi ostvarivala godišnji minus od čak 600.000 eura.

Usluge zadarske „Čistoće” u prikupljanju komunalnog otpada koristi 19 gradova i općina, ali čak njih osam nije uskladilo svoje cijene s novim Zakonom o gospodarenju otpadom, a među njima je i Grad Zadar čije Gradsko vijeće bi uskoro po drugi put trebalo razmatrati dizanje cijena.

– Odluka je spremna i vjerujem da će ovog puta biti izglasana. Dosada je na deponij kod Dikla išlo 35.000 tona otpada, pri čemu smo 2020. godine imali 10, a prošle godine 20 posto odvajanja. Gradu će puno značiti implementacija podzemnih spremnika na Poluotoku i polupodzemnih na širem području grada, pri čemu nastojimo zadržati visoku kvalitetu usluge našim građanima kojima su radnici “Čistoće” od 10 do 12 puta mjesečno na kućnom pragu. Čak ako odluka i ne bude donesena, naći ćemo načina da zadržimo kvalutetu usluge koju već imamo, kazao je gradski komunalni pročelnik Robertino Dujela.

Kako je spomenuto da Gradsko vijeće Zadra još nije uskladilo cijene s novim zakonom, europarlamentarka Sunčana Glavak im je poručila:

-Nikome nije lako reći „poskupljenje”! Ali, svi moraju biti svjesni da to nije i ne smije postati političko pitanje nego je to civilizacijski doseg. Mi svoje ciljeve u zbrinjavanju komunalnog otpada još nismo dosegli, morat ćemo kontinuirano educirati građane. Sredstva su nam na raspolaganju i postaje sve evidentnije da fondovi EU mijenjaju vizuru naše zemlje, rekla je Glavak navodeći Split kao „negativno žarište” s obzirom na nizak postotak odvajanja otpada od samo 12-13 posto.

Načelnik Općine Preko Jure Brižić naveo je koliko poskupljenje očekuje građane ove otočne općine.

– Do kraja godine ćemo na Općinskom vijeću donijeti odluku. Ubuduće će cijena imati svoj fiksni i varijabilni dio. Taj fiksni dio je sada 5,71 eura, a ubuduće bi trebao iznositi 12,19 eura. S obzirom na inflaciju, poremećaje na tržištu i cijene goriva, to nije neko preveliko poskupljenje, a dosadašnja je cijena bila manja od realne. U Preku smo preko Fonda dobili kompostere i podijelili ih građanima, ali ih nisu svi prihvatili, pa očekujemo da će novi način obračuna cijene (s fiksnim i varijabilnim dijelom) motivirati i one koji prethodno nisu uzeli kompostere, rekao je načelnik Brižić.

Na konferenciji je rečeno i da projekti izgradnje CGO-a i svih drugih objekata u sustavu zbrinjavanja otpadom kasne i godinama se ne realiziraju. Maja Feketić je naglasila da najveći problem predstavljaju javne nabave koje prosječno traju od dvije do tri godine. Riječ je o strateškim projektima čija izgradnja nije jednostavna, ali ne bih rekla da smo lošiji od nekih zemalja u okruženju – na primjer, Ljubljana je takav svoj projekt gradila 10 godina, rekla je Feketić.

Fotografije Zadarska županija