Težački rad i brodovi snažno obilježili povijesni razvoj Preka

Maritimna baština ne uključuje samo povijesne brodolome i pretpovijesna arheološka nalazišta. Maritimna baština su i arhivski dokumenti i usmene priče i ljudi, njihova autohtona kultura koja je živjela i koristila more tisućama godina.

O svim tim komponentama “progovorila” je izložba “Maritimna baština Preka” otvorena u nedjelju navečer u POU Dom na žalu. U organizaciji TZO Preko, Općine Preko i POU Dom na žalu priredile su je Kate Šikić Čubrić, Mirela Bilić i Sandra Barešin iz Muzeja betinske drvene brodogradnje, a stručni suradnik bio je Davor Klarin, Prečanin sa zagrebačkom adresom.

Brojne priče, svjedočenja i artefakte darovali su Prečani starijih generacija, čiji su veći dio života obilježili upravo more i brodovi. Prije samog otvorenja, Kate Šikić Čubrić i Mirela Bilić održale su predavanje u kojemu je, među ostalim, istaknuto da je povijesni razvoj Preka obilježen težačkim radom, kao i u najvećem broju otočnih zajednica u prošlosti. A presudnu ulogu u tome imao je brod.

-Prečani nisu bili brodograditelji, ali im je brod kao otočanima bio potreban u svakodnevnom životu. Povijesni podaci o ugljanskoj floti govore o ulozi broda u životu otočana toga doba – brodovi su se koristili većinom za prijevoz do svojih posjeda, ali i za ribarstvo (Kali). Brodovi su se naručivali u brodogradilištima sjeverne i srednje Dalmacije, najvećim dijelom u Betini, rekla je Kate Šikić Čubrić.

Najčešći tipovi brodova na Ugljanu bile su gajete, a bilo je i bracera, leuta i kaića. Gajeta kojom su se služili Prečani bila je široka i stabilna, tradicionalno pokretana na četiri vesla i latinsko idro. Uz latinsko, neki su na plovili i na oglavno jedro – trevu.

-Brodovi su se koristili za prijevoz do Zadra, okolnih naselja i otoka gdje su za veleposjednike obrađivali zemlju i radili. Da bi stigli na vrijeme do svojih posjeda, na put preko kanala kretali su jako rano, još noću, kako bi na vrijeme počeli s radom na zemlji. Otočni brodari su koncem 19. stoljeća svojim brodovima počeli obavljati i malu obalnu plovidbu, dodala je.

Izložba “Maritimna baština Preka” donosi i priču o Cicibeli, nekadašnjoj Danici, najpoznatijoj preškoj gajeti koja je danas dijelom muzeja na otvorenom Muzeja betinske drvene brodogradnje. Dio izložbe posvećen je i lavandijerama, čiji je život bio usko vezan uz brod, ali i brojnim generacijama Prečana koji su bili neraskidivo vezani uz obiteljske brodove.

Govoreći o pripremi i organizaciji izložbe, direktor Turističke zajednice Općine Preko Ivan Košta kazao je kako je projekt prošle godine prijavljen na natječaj putem Lagura Plodovi mora (ulaganje u valorizaciju i promociju ribarske i maritimne baštine), a sve je financirano iz Operativnog fonda za pomorstvo i ribarstvo Europske unije.

-Ukupna vrijednost projekta je oko 65.000 eura, sa 100% prihvatljivih troškova, i mora se financirati i provesti u 2023. godini. Naziv našeg projekta je „Kulturno-povijesne staze i valorizacija maritimne baštine na području TZO Preko“ te je na neki način nastavak na dosadašnje projekte valorizacije kulturno-povijesne baštine kroz interpretacijske staze i mjesta od kulturno-povijesnog značaja. U sklopu projekta rade se izrada stručnih opisa kulturnoga krajolika i povijesne interpretacije na 12 interpretacijskih tabli, stručni prijevodi na strane jezike, nabava razne opreme kao što su zaštitne plutajuće ograde, table te predavanje i izložba o maritimnoj baštini, objasnio je direktor Košta.

Istaknuo je i da, prema njegovu mišljenju, maritimna baština Preka nije dovoljno valorizirana mlađim naraštajima ni putem pisane riječi i interpretacije ni kao dio atraktivne turističke priče.

-Smatram da je maritimna baština jako vrijedan i neraskidiv dio naše povijesti i sadašnjosti i svakako je svi trebamo više interpretirati i vrednovati. Činjenica da je samo Preko na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće imalo oko 200 brodova koji su se svakodnevno koristili govori nam o iznimnoj maritimnoj baštini. Bez obzira na to što se brodovi u Preku nisu gradili, ta činjenica ne umanjuje vrijednost njegove maritimne povijesti. Štoviše, istraživanje i interpretaciju toga područja čini još zanimljivijim, poručio je.

Izložba “Maritimna baština Preka” može se razgledati do 20. srpnja, svaki dan od 19 do 22 sata.