U Preku premijerno predstavljen Nacionalni plan razvoja otoka

Predstavnici Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova EU u Preku su u srijedu predstavili Registar otoka i prvi put Nacionalni plan razvoja otoka, strateške dokumente koji bi trebali omogućiti poboljšanje kvalitete života na svim hrvatskim otocima.

– Nacionalni plan razvoja otoka je dokument koji sveobuhvatno i multifondovski, iz svih različitih izvora financiranja, objedinjuje ciljeve, prioritete, mjere i projekte za razvoj otoka u razdoblju od 2021.-2027. Taj dokument pokriva niz sektora, od društvenih i kulturnih, preko prometa, do svih onih bitnih stvari za život otočana. U njemu su apostrofirane ključne stvari koje muče otočane, a koje će se rješavati uz pomoć nacionalnih i europskih sredstava, pojasnio je Šime Erlić, državni tajnik u Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova EU.

Kao ključne probleme otočana istaknuo je prometnu povezanost otoka s kopnom, bolju dostupnost zdravstvene zaštite, opskrbu vodom i očuvanje prirode.

– Ovaj je plan baza za pregovore koje imamo s Europskom komisijom. Hrvatska je u jednom specifičnom razdoblju kada pregovaramo za novu omotnicu sredstava i razrađujemo prioritete ulaganja. Europska komisija od nas traži da imamo kvalitetne dokumente koji očitavaju stvarne potrebe ljudi na otocima. Nama je ovaj dokument osnova na temelju koje ćemo pregovarati i definirati prioriteti za buduća ulaganja, dodao je Erlić.

Na novinarski pitanje kako se planira riješiti problem vodoopskrbe, državni tajnik Erlić rekao je da su zakonskim izmjenama omogućili da se količina vode poveća po otočaninu sa 45 na 85 kubika, ali napominje kako je za sustavno rješavanje potrebno raditi mrežu vodoopskrbe i odvodnje.

– To su veliki kapitalni projekti, nisu lako rješivi, zahtijevaju velika ulaganja, ali postoji plan. Bit će dostupna sredstva i za takav tip ulaganja, rekao je Erlić.

Istaknuo je kako će Nacionalni plan za razvoj otoka dati širinu za ulaganja, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova EU je mjere koje su u njemu prepoznate procijenilo na iznos od 7,8 milijardi kuna. No, taj iznos, poručio je, nije konačan jer se očekuje doprinos ostalih ministarstava za dodatna ulaganja, prvenstveno u vezi sredstava koja Hrvatska ima na raspolaganju u europskim fondovima do 2027. godine.

Govoreći o Registru otoka, Erlić je kazao da su prvi put na jednome mjestu popisani i kategorizirani svi otoci – 1244 otoka, otočića i hridi.

-Bilo je krajnje vrijeme da se svi otoci popišu i stave u jedno sučelje koje će biti dostupno svima. Stvorili smo bazu podataka koja će služiti kao podloga za izradu analitičkih izvještaja neophodnih za usmjerenja i vođenje učinkovite politike razvoja otoka.

O problemima koji svakodnevno tište otočane govorio je i domaćin skupa, načelnik Općine Preko Jure Brižić, koji je, uz prometnu povezanost i opskrbu vode, izdvojio višestruko skuplji život na otocima u usporedbi s kopnom.

-Život na otocima je skuplji, osobito ljeti, kada sve namirnice i potrepštine poskupe i više od 20 posto. Već smo predlagali, a činimo to i sada, da se uvede posebna stopa PDV-a za otoke te da to bude i poticaj otočnom stanovništvu, a vjerujemo da bi onda i turizam i ulaganja u turizam bili lakši i veći, istaknuo je Brižić.

Najavio je i da bi do kraja godine trebali potpisati ugovor za Aglomeraciju Preko – Kali, nakon čega će sva mjesta od Kali do Lukorana riješiti problem kanalizacijske mreže.

-Vrijednost projekta je 200 milijuna kuna, a radovi bi, vjerujemo, mogli početi poslije sljedećeg ljeta jer se moraju provesti natječaji i zadovoljiti zakonska regulativa, dodao je.

Državni tajnik Šime Erlić iskoristio je boravak u Preku i kako bi načelniku Brižiću uručio EU omotnicu, potpisan ugovor Ministarstva regionalnoga razvitka i fondova EU, vrijedan 440.000 kuna, za energetsku obnovu općinske zgrade u Preku koja je obnovljena prije dvije godine.

Ovaj Plan, poručila je pomoćnica ministrice Tajana Huzak, rezultat je zajedničkog rada i međusobne koordinacije svih sudionika otočne razvojne politike – resornih tijela državne i javne uprave, jedinica regionalne i lokalne samouprave, regionalnih koordinatora te predstavnika civilnog društva i znanstvene zajednice (44 osobe radne skupine).

Registar otoka i Nacionalni plan razvoja otoka predstavljeni su predstavnicima Zadarske i Ličko-senjske županije, Grada Zadra, otočnim jedinicama lokalne samouprave, otočanima i ostalim dionicima otočnoga razvoja.