Preko je izgradilo specifičan kulturno-povijesni i gospodarski imaginarij mediteranskoga prostora

Na Sveučilištu u Zadru i u Osnovnoj školi Valentina Klarina u Preku održan je dvodnevni znanstveni skup “Preko i njegovo područje”.

Znanstveni radovi, kako je u uvodnom izlaganju rekao prof. dr. sc. Robert Bacalja, predsjednik Organizacijskog odbora skupa, koji će se kasnije okupiti u tiskanoj monografiji, dat će nova i prikladna tumačenja onoga što je Preko iznjedrilo u svojem povijesnom hodu prema budućnosti, izgrađujući jedan specifičan imaginarij mediteranskoga prostora kako u kulturi i prosvjeti, tako i u gospodarskom smislu.

– Samo ime Preko svjedoči o bliskoj povezanosti njegova razvitka sa Zadrom te u konačnici formiranja Preka kao glavnog otočnoga prometnog i administrativnog središta. Život u Preku, o čemu svjedoče brojni arheološki nalazi, teče od prapovijesti. Treba istaknuti Tvrđavu sv. Mihovila, najveći srednjovjekovni fortifikacijski sustav na zadarskome području, a osnivanje Samostana franjevaca sv. Pavla Pustinjaka u 15. stoljeću na otočiću Galevcu doprinijelo je daljnjem duhovnom i kulturnom razvoju naselja, kazao je Bacalja.

Podsjetio je i na mnoge zadarske obitelji, koje su od 15. do 19. stoljeća u Preku podizale svoje ljetnikovce, a jedan od njih pripadao je i poznatom slikaru Francescu Salghettiju Drioliju. U Preku je 1842. godine utemeljena jedna od prvih pučkih škola na zadarskom području. Veliki gospodarski iskorak učinjen je otvaranjem maslinarske zadruge, a između dva svjetska rata, zbog gubitka Zadra, koji je po odredbama Rapalskog ugovora pripao Italiji, Preko je postalo administrativno središte otoka Ugljana.

Načelnik Općine Preko Jure Brižić istaknuo je kako je znanstveni skup rezultat  velikog znanstvenoistraživačkog rada te je uvertira u konačnu izradu i objavu monografije, koja ima poseban i povijesni značaj. Monografija će obuhvatiti različite teme iz povijesti i nekadašnjeg života Preka, ali i neke suvremene pojave u društvu i životu otočana.

– Brojne vrijedne činjenice i podaci ostat će zapisani i zabilježeni na jednome mjestu, u jednom izrazito vrijednom i poučnom izdanju, koje će biti od velikog značaja za daljnje istraživanje i pisanje nekih novih znanstvenih djela o Preku. Ovo je prvo značajnije i sveobuhvatnije djelo o Preku i okolici nakon gotovo stotinu godina, koliko je prošlo od 1924., kada je dubrovački biskup Josip Marčelić, porijeklom Prečanin, napisao djelo „Crtice o Preku“, što monografiji daje još veći značaj i važnost te na taj način pridonosi očuvanju otočne povijesti, tradicije, kulture i identiteta te otočnog načina života kao nacionalnoga blaga.

Zadarski nadbiskup mons. Želimir Puljić osvrnuo na rad i službu biskupa Josipa Marčelića, koji je 34 godine služio kao poglavar Dubrovačke biskupije te je svojim radom i aktivnostima obogatio kulturni i vjerski život grada.

– Drago mi je bilo vidjeti da će na ovom simpoziju biti govora o dvojici velikih Prečana, biskupu Marčeliću, čiji sam višegodišnji nasljednik bio u Dubrovačkoj biskupiji. U vrijeme kada je on bio dubrovački biskup, ostavio je važan trag ne samo u povijesno-kulturnom i religijskom okviru, nego i u znanstvenom. Osobito se istaknuo u borbi za očuvanje glagoljice. Pokrenuo je i list Dubrovačke biskupije, koji je su svoje vrijeme bio avangarda. Bio je i utemeljitelj Družbe sestara kćeri milosrđa. Svojim se radom osobito istaknuo u humanitarnom radu te na polju odgoja i obrazovanja. Sudjelovao je u osnivanju Biskupskog sjemeništa te svećeničke književne družbe za izobrazbu. Poticao je aktivno udruživanje i sudjelovanje vjernika u društvu kako bi svojim djelovanjem obogatili kulturni i politički život grada, zaključio je nadbiskup Puljić.

Zadarski Župan Božidar Longin ustvrdio je da je Preko bogato kulturno-povijesnim posebnostima, od kojih se svakako ističe jedinstveni mjesni govor s posebnom intonacijom, a zbog svoga položaja u neizostavno je povezano s gradom Zadrom. Danas je Preko, dodao je, sjedište jedne od gospodarski najsnažnijih otočnih općina.

Okupljenima se uime rektorice prof. dr.sc. Dijane Vican i Sveučilišta obratio prof. dr. sc. Josip Faričić, prorektor za strategiju razvoja i izdavaštvo.

– Ovim skupom još se jednom osvrćemo na pitanje kako znanstvena zajednica svojim radom može pridonositi boljitku regije i cijele države. Imaginarij, koji se isprepliće s kulturnom i prirodnom baštinom, izuzetno je važan jer čini ambijent razvitka pojedine zajednice, istaknuo je Faričić te napomenuo kako je Sveučilište u Zadru prepoznalo važnost ovoga prostora, koje osim općine Preko i njoj pripadajućih naselja, okuplja i otočiće Ošljak ili Lazaret, Školjić ili Galevac i Idulu te naseljene otoke Rivanj i Sestrunj.

– Sveučilište u Zadru je s Općinom Preko potpisalo i sporazum o suradnji. Tim je sporazumom predviđeno organiziranje različitih znanstvenih aktivnosti, ali i angažman akademske zajednice u konkretnim razvojnih projektima. Osmišljen je i konkretan program obnove stare školske zgrade na Ošljaku, koja bi trebala postati dislocirani sveučilišni centar, koji će se osobito baviti otočnim stanovništvom, poručio je Faričić.

U radnom dijelu u dva dana u Zadru i Preku obradile su se mnoge zanimljive teme poput Glagoljaške baštine samostana sv. Pavla Pustinjaka na Školjiću, Preškog agrara u 17. i 18. stoljeću, Režimske presije prema obitelji Mašina, Euharistijskog kongresa u Preku 1925. godine kao svjedočanstva vjerskoga i nacionalnoga identiteta, ratnih šteta u Drugom svjetskom ratu, narodnom običaju „U lancuni”, najranijim kršćanskim tragovima na području Preka…

U popratnom programu održala se 30. pjesnička manifestacija Brižićev dvuor posvećena Pavlu Jerolimovu i Ivici Matešiću Jeremiji, a u župnoj crkvi Gospe od Ružarija izveden je pasionski oratorij „Križina“ Ive Nižića u režiji Živka Nižića.