BLAGO OŠTRIH STIJENA: Uvlači nas u gudure, provlači kroz makiju, zaobilazimo ponore, svladavamo britko tlo…

Kakva bi to bila serija tekstova i tekstića posvećenih sportu na otocima a da ne spomenemo „kralja otočnih sportskih manifestacija“.

Na žalost, kakva bi to bila i serija tekstova o sportskim aktivnostima u 2020., a da ne spomenemo „vladaricu“ godine kojoj s neizmjernom radošću i nestrpljivo čekamo odlazak…

-Imamo jednu lošu vijest! – poručili su u ožujku s Pašmana.

“Dobili smo nalog Stožera Civilne zaštite Zadarske županije kako se Škraping treba do daljnjega odgoditi zbog situacije s koronavirusom. Po našim saznanjima, ovo je prva takva odluka jednog regionalnog stožera u Hrvatskoj” – naveli su organizatori sportskog i ne samo sportskog događanja, tradicionalne manifestacije koja se trebala održati 7. ožujka.

“Škraping je trenutno jedan od tri eventa uopće koji se odgađa u narednom razdoblju na prostoru Zadarske županije, novi datum će biti objavljen naknadno” – poručili su putem FB-a i dodali kako će “svi prijavljeni natjecatelji dobiti službenu obavijest s uputama o postupanju u aktualnim okolnostima”.

-Žao nam je zbog ove vijesti, no učinili smo sve u našoj moći da se zakazani Škraping priredi i uz sve zaštitne mjere prevencije daljnjeg širenja virusa” – zaključili su, uz ispriku, tužna tona vrijedni domaćini natjecanja.
Pola godine iza znamo da se silom prilika privremena odgoda pretvorila u otkaz. A 18 mjeseci prije, ništa, baš ništa, nije slutilo na iznenadni prekid događanja.

-Ha, šta kazat’? Sritan san, prisritan! I umoran, ka’ pas – pridružio nam se i usprkos i unatoč zadnjoj rečenici, onako ležerno, kao da je netom prošetao “priko Fošala”, nasmijana lica, u sunčanom danu posebno vedar. Ne neki tamo “cucak” kako bi se dalo iščitati, nego pravi pravcati – Golub, iz Omiša…
Po peti put doslovno je “preletio” otok, i najbrže stigao na cilj nakon 45 kilometra Marathona. Legendarni Ante Pešić, član PD Imber i TTK Strka za šest sati, 1 minutu i 30 sekundi – s prosjekom 7.47 km/h – okitio se na Pašmanu lentom pobjednika 14. izdanja jedinstvenog spektakla prirodnih ljepota, sportskog doživljaja i ugodnog druženja – Škrapinga. Prijavilo se 1.500 sudionika, a na startu se našlo njih čak 1.200 iz 11 zemalja. I najstarija:

-Sport mi je prije bija kopanje, nošenje drva na glavi, vodu, vodu smo nosili izdaleka, nismo u kući imali. Iman želju da projden, da vidin ovoliko svita – otkrila nam je Ljubica Ljuba Kuštera (81) iz Kraja u Općini Pašman. U nazočnosti dr. sc. Krešimira Šamije, tada v.d. državnog tajnika Središnjeg državnog ureda za šport, dok je Janica Kostelić na porodiljnom, kao i Nikoline Šuštić, aktualne prvakinje svijeta u ultramaratonu na 100 kilometara, start s pištoljem je označio Goran Mušćet, načelnik Tkona. Pola ure iza “kralja i vladara dalmatinskog krša” kako su slavodobitnika prozvali na društvenim mrežama, kroz završnu ravninu prošao je i najveći konkurent iz Splita – Daniel Dane Krstulović Opara, a „ljuta“ bitka dva favorita pratila se i putem FB-a iz koraka u korak.

“Nakon 15-ak minuta Ante Ivan Pešić Golub je odmakao 50-ak metara. Nakon sat i 15 Ante Ivan Pešić Golub u vodstvu, Dane Opara nešto više od minute iza. 4 ure utrke Ante Ivan Pešić Golub prvi, 16:30min iza Opara. Ante Ivan Pešić Golub u vodstvu, Dane Opara 16:30min iza. Početak Zaglava, Ante Ivan Pešić Golub cca 9min ispred Dane Opara. Na istočnom kraju otoka Ante Ivan Pešić Golub 25+ min isprid Dane Opara.4 sata od starta, još cca sat i po do kraja…“ – izvještavalo se kao nekada o derbiju Hajduka i Dinama, “drito s mista”.

U obiteljskoj kategoriji Light na šest kilometara prvak je Mario Kuš, trener limača Intera iz Zaprešića, koji je stazu prošao za 36 minuta i 48 sekundi, minutu potom su u sprintu u cilj ušla dva Bilosnića, David i Petar. Klara Baksa iz Kutine je bila najbrža među ženama (39:12), 2. Bruna Vojvodić, 3. Antonija Titulić, četvrta Elvira Bura-Nakić, peta Svjetlana Prša.

Utrka se, inače, dijeli na četiri kategorije Ultra- dužine 45 km, Challenger- dužine 25 km, Active – dužine 12 km i Light – dužine 6 kilometara, a konačni poredak je odvojen u konkurenciji žena i muškaraca.
U 14 izdanja, Škraping je, kaže statistika, privukao blizu 20.000 sudionika i sudionica. Međunarodna treking&trail utrka, kombinacija je snalaženja u prirodi, skakanja, trčanja i penjanja po atraktivnim otočnim terenima. Treba se uvlačiti u gudure, provlačiti kroz makiju, zaobilaziti ponore, svladavati britko tlo, na ruti koja unatoč težini oduševljava. Manifestacija se odvija svake godine tijekom mjeseca- pročitali ste već u uvodu – ožujka, a naziv je dobila po škrapama, oštrom otočkom kamenjaru, u našem slučaju- Pašmana. Također, nakana je buđenje interesa “bodula” za sport i podizanje svijesti o izuzetnim prirodnim i ljudskim potencijalima okružja. Predivan otok tako dodatno postaje atraktivno mjesto za život i poznata turistička destinacija, u kojoj se potiče održivi razvoj, a gost postaje i ostaje prijatelj kojeg rado susrećemo i koji je dobrodošao u zajednicu sretnih domaćina. Posebno u zimskim, ali i svim drugim periodima. Natjecatelji na startu dobivaju kartu otoka s ucrtanim kontrolnim točkama koje moraju proći u što kraćem vremenu, a posjetiteljima se osim utrke nudi lokalna gastronomska ponuda, kvalitetan smještaj i bogata ponuda uslužnih djelatnosti, kulturni i zabavni program. Bilo da priželjkujete samo šetnju na svježem zraku ili ste strastveni zaljubljenici u treking, na otoku Pašmanu za vrijeme Škrapinga otkrit ćete – poručili su organizatori – i brojne staze i puteljke uz koje se pružaju stoljetni maslinici, vijugaju stari suhozidi, u svakom kamenu i kamenčiću čita trudna povijest i piše prekrasna priroda.
Pored glavnog događaja, Škraping na Pašmanu ima kulturni, gospodarski i turistički karakter pa se tijekom dva tjedna uoči glavne utrke održava čitav niz zanimljivih zbivanja, edukativnih predavanja, radionica, izložbi, predstava, ekološka akcija čišćenja okoliša i podmorja otoka.

Usporedno sa sportskom manifestacijom priređuje se tradicionalno i Sajam otočnih proizvoda koji je po broju izlagača nositelja oznake HOP najveći sajam ovakve vrste u RH, a zamišljen je kao poticaj razvoja otočne proizvodnje, očuvanja izvornosti i autohtonosti podrijetla. Na njemu se svojim, redom autohtonim, proizvodima predstavljaju obrtnici, mali i srednji poduzetnici, izlagači s gotovo svih većih – naravno i ostalih – jadranskih otoka.

Na taj način Škraping je definitivno u desetljeće i pol izrastao u fenomen hrvatskih prilika koji je doveo do turističkog brendiranja općine Tkon, otoka Pašmana pa i cijele Zadarske županije, a paralelno s tim indirektno je doveo do oživljavanja tradicionalne proizvodnje na otocima. Tisuće posjetitelja na dan utrke napravi najbolju marketinšku promidžbu, idilične fotografije otočnih škrapa, suhozida, netaknute prirode širile su se svijetom preko društvenih mreža, s njima i atmosfera koja se može osjetiti samo tijekom Škrapinga.

Lokalno stanovništvo je ubrzo uvidjelo tržišni potencijal u mogućnosti da svoje rukotvorine prodaju turistima čiji je broj rastao – kako bi to danas kazali – u eksponencijalnim razmjerima. Prvi Škraping održan je 2006., a 2010. prvi Sajam otočnih proizvoda. U međuvremenu je općina Tkon postala općina s najviše nositelja oznake Hrvatski otočni proizvod, većina proizvoda radi se na bazi domaćeg maslinovog ulja i ljekovitog bilja, domaćeg voća i povrća. Treba spomenuti da i sam Škraping nosi oznaku Hrvatski otočni proizvod (HOP).

-Manifestacija Škraping također je nositelj oznake HOP kao nematerijalni proizvod, a novoizgrađeni Škraping centar u Tkonu postaje sjedište klastera HOP – otkriva u ime organizatora, ravnatelj JKU Prvenj, Dino Smoljan. Škraping centar s prostorom i za otočne OPG-ove, vrijedan oko 1.6 milijuna kuna, otvoren je 2018. uz sufinanciranje Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU koje je u tom projektu sudjelovalo sa 60 posto sredstava.

-Škraping je uistinu naš most s kopnom. Zahvaljujući njemu pokrenuta je otočna proizvodnja. Mi danas u općini Tkon imamo petnaestak nositelja oznake HOP koji su svoje početke upravo imali na Sajmu otočnih proizvoda. Ljudi proizvode, trude se i što je nama jako bitno ostaju na otoku – tvrdi i nerijetko ponavlja, Julija Radović-Longin iz Škraping teama. Ne bez ponosa. Projekt vizualnog označavanja otočnih proizvoda inače provodi Ministarstvo regionalnog razvoja razvoja i fodova EU s namjerom poticanja otočnih proizvođača u proizvodnji izvornih i kvalitetnih proizvoda.

Uspješna je to otočna priča koja se svodi na staru formulu – zimi proizvodnja, a ljeti prodaja turistima. Odlična varijanta izvoza na kućnom pragu, Škraping sam po sebi dođe kao uvertira u ljetnu turističku priču kada se jednom tjednom u Tkonu održava prodaja otočnih proizvoda.
Prisutni su se na nizu etno radionica upoznali izradom spare, filcanjem vune, pletenjem sprtica, pramcobrana (brkova) i lukobrana, sa starinskim vještinama obrade tradicionalnih predmeta i opreme, ali i nekim novim inovativnim načinima korištenja starinskih materijala i rukotvorina.
Dan poslije utrke, opet tradicionalno, odvija se i dječji Škrapić, razigranih mališana, u organizaciji Dječjeg vrtića Ćok iz Tkona, a cilj je mlađim naraštajima prenijeti ljubav prema prirodi, zdravom životu, ekologiji i očuvanju okoliša.

-Tjelesna i športska aktivnost kod djece predškolske dobi dio je općeg odgoja djece te je stoga neophodno djecu usmjeravati na kvalitetne razne oblike, a tako smo i došli do ideje da kod djece predškolske dobi razvijemo ljubav prema zdravom načinu života i da aktivno sudjeluju na Škrapingu, pa smo osmislili aktivnost za malene vrtićance, mali Škraping od milja nazvan „Škrapić”. Pozvali smo susjedne vrtiće iz naše bliže okolice koji su se rado odazvali pozivu- prisjetila se ravnateljica Dječjeg vrtića Ćok – Tkon, Ana Kuštera.

Posljednjih nekoliko godina u teamu Hrvatske gorske službe spašavanja-stanica Zadar, koja svake godine brine za sigurnost natjecatelja i natjecateljica, koji su neumorno i bezbrižno trčali i hodali po otočnim škrapama, ali i putevima, puteljcima, nizinama, uzvisinama, stijenama, plažama, međama, asfaltnim i makadamskim cestama i cesticama, sudjeluje i – Stipe Božić, poznati hrvatski alpinist i veliki prijatelj Škrapinga koji je ujedno i sportski direktor natjecanja. Osim sportsko-turističkog, Škraping ima i humanitarni karakter, pa se dio novca uplati za tu namjenu, poput Udruzi za obučavanje pasa vodiča slijepih, Caritasu Zadarske biskupije za pomoć djeci u Africi, Udruzi civilnih stradalnika Domovinskog rata, a sudionike i posjetitelje najvećeg našeg trekking događanja ovjekovječio je “milenijskom slikicom” i vodički fotograf- Šime Strikoman.

Škraping je odavno postao otoku prozor u svijet i način na koji se otok može povezati sa svijetom, on već odavno nije lokalna manifestacija, postala je brend ZD županije i cijele Hrvatske, razvila potpuno novi oblik predsezonskog turizma.

Ni ponekad ne baš idilični meteo uvjeti, ni uzburkano more nošeno snažnim refulima juga što bi se znalo obrušiti i žešćim udarima, a sinoptičari su znali i točno s koliko bofora i kilometara na sat, ni bura, ni kišica koja je u nekim danima lagano sipila, ni teška staza, ni žestoka konkurencija, nisu obeshrabrili velike mase veselih sudionika da se okušaju na odavno kultnom globalnom nadmetanju, čiji je domaćin nitko drugi doli naš mali lokalni otok, otok Pašman.

Autor Pero Livajić

*Tekst je objavljen u sklopu projekta poticanja novinarske izvrsnosti Agencije za elektroničke medije…