Prošle godine bilo je 612 akcija spašavanja na moru, najviše u zadarskom akvatoriju

Prošle godine bilo je 612 akcija spašavanja na moru, najviše u zadarskom akvatoriju

Od 1. siječnja do 31. prosinca 2019. godine, u području nadležnosti Nacionalne središnjice za usklađivanje traganja i spašavanja na moru (MRCC Rijeka) te pripadajućih osam podsredišnjica, koje djeluju u sastavu lučkih kapetanija (Pula, Rijeka, Senj, Zadar, Šibenik, Split, Ploče, Dubrovnik) bilo je 612 akcija traganja i spašavanja na moru (TiS/SAR akcija) u kojima je spašeno 1155 osoba i 195 plovila, izvijestilo je Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture.

Najviše spasilačkih akcija bilo je na području zadarskog akvatorija, odnosno područja koje pokriva Lučka kapetanija Zadar – 214. Slijedi šibensko područje sa 109 akcija pa riječko sa 91 akcijm spašavanja.

Učestalost spasilačkih akcija u 2019. podjednaka je u odnosu na prethodne godine, uz očekivani porast u ljetnim mjesecima zbog povećanja pomorskog prometa.

Ukupni broj spasilačkih akcija u 2019. za 8,5 posto je manji u odnosu na 2018. godinu, s utvrđenim smanjenjem akcija od svibnja nadalje i osjetnim padom akcija tijekom kolovoza i rujna.

Hitne medicinske intervencije, prijevoz (bilo da se radi o prijevozu morem ili zrakom), savjeti, i drugi načini potpomognutih oblika medicinske pomoći, prošle godine su poduzimani u 223 slučaja, što je porast za 8,8 posto u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu ovaj segment zauzima najveći pojedinačni udio u ukupnom udjelu izvanrednih događaja na moru (54 posto).

Roniocima je pomoć pružana ukupno 11 puta (6 na boce, 5 na dah), 22 akcije poduzete su u cilju spašavanja daskaša iz pogibeljnih situacija na moru, a spašeno je i 19 kupača.

Nažalost, bilo je 27 smrtnih slučajeva te jedna nestala osoba, dok je ozlijeđenih osoba bilo ukupno 29, odnosno 30,9 posto manje u odnosu na 2018. godinu. Značajno je smanjen i broj smrtno stradalih osoba, za 20,6 posto, uz povećanje broja spašenih osoba za 6,9 posto.

Protekle godine zabilježeno je 15 sudara i 55 nasukavanja plovila. Potonula su 23 plovila, a značajno je oštećeno 40 plovila, dok je od posljedica požara djelomično ili u potpunosti oštećeno osam plovila.

Intervencije u cilju spašavanja plovila u kvaru ili nesposobnih za plovidbu poduzete su ukupno 56 puta, a u najvećem broju slučajeva utvrđeni su problemi sa kvarovima pogonskih strojeva na plovilima te upravljačkim sustavima, što je manje u odnosu na prethodnu 2018. godinu, tijekom koje se interveniralo prema 83 plovila u kvaru.

Sigurnosno stanje u pomorskom prometu višestruko je poboljšano u odnosu na prethodne godine, što je rezultat pojačanog ulaganja u sustav sigurnosti plovidbe, redovitu edukaciju kadrova i unaprjeđenje tehničke opremljenosti posada i plovila. Ipak, u odnosu na broj poduzetih i koordiniranih spasilačkih akcija analize potvrđuju kako su i nadalje najčešći uzroci nesreća i nezgoda na moru nemar nautičara. Najčešći propusti nautičara, koji ih dovode u pogibeljne situacije na moru, su zanemarivanje prognostičkih upozorenja, nedovoljno nautičko iskustvo i neadekvatna opremljenost brodica i jahti, stoga se prema svim sudionicima u pomorskom prometu opetovano apelira slušati vremenske prognoze, usklađivati plovidbu morem sa razinama stečenih nautičkih osposobljenosti i znanja te koristiti službene pomorske navigacijske karte i publikacije.

Tu je od osobite pomoći i službena višejezična besplatna mobilna aplikacija ‘nIS- nautički informacijski servis’ koja u realnom vremenu sadrži sve ažurne podatke, bitne za sigurnu plovidbu, čime se značajno pripomaže voditeljima plovila i njihovim posadama tijekom boravka na moru, a ponajprije u slučajevima pogibeljnih situacija.

Detaljne kronološke statistike traganja i spašavanja na moru mogu se pregledati na mrežnoj stranici Ministarstva mora, prometa i infrastrukture.