Veliki tjedan na Sestrunju ispunjen dječjom igrom, smijehom, druženjem i zajedništvom

Ovogodišnji proljetni praznici ispunili su svoju svrhu! Na Sestrunju je cijeli Veliki tjedan bio je ispunjen dječjom igrom, smijehom, druženjem, istraživanjem i zajedništvom, priopćila je Udruga za očuvanje kulturne i prirodne baštine i razvoj otoka Sestrunja – Estium

Program je počeo vikend prije Uskrsa, kada su se već tradicionalno plele maslinove grančice za nedjelju Muke Gospodnje – Cvjetnicu, koja je bila obilježena procesijom od „popove“ kuće do male crkve Gospe od Zdravlja.

Unatoč jakoj i olujnoj buri, djeca su školske praznike odlučila provesti na otoku i ništa ih nije omelo u namjeri da se druže, uživaju u slobodi i istražuju prirodu.

Od Velikog četvrtka pa sve do Uskrsa, cijelo mjesto disalo je kao jedno, posebno u večernjim satima koji su bili rezervirani za svete mise i obrede u crkvi Gospe od Zdravlja, koja je ove godine bila premala za sve mještane.

Čuvari Kristova groba – Žudije, pjevanje Muke gospodnje, Gospinog plača i Puče moj, škripanje ručno izrađenim škripavicama, procesija mjestom koje je bilo osvijetljeno ručno izrađenim plamenim boćama, na poseban su način najavili Vazmeno bdijenje na Veliku subotu.

Na sunčano i toplo uskršnje jutro, brojni Sestrunjci još jednom su se okupili na svetoj Misi koju je, kao i sve prethodne dane, predvodio župnik Zdenko Dundović. Potom su svi otišli u središte mjesta, na Prislik, gdje se birala najbolja pogača, a poslije toga mini turnir u tuckanju jaja „KUC-TUC“.

Na Uskrsni ponedjeljak organiziran je poludnevni piknik s ciljem obilaska i upoznavanja dijelova otoka do kojih se prijašnjih godina nije moglo doći. Tridesetak okupljenih najprije se uputilo u tri kilometra udaljenu uvalu Japlenišku, gdje su njihovi predci nekada obrađivali vinograde, brali drva i mjesto od kuda je na otok podmorskim putem došla telefonska veza.

Nakon kratke staze i okrijepe nastavilo se do jednog od najviših vrhova – Gračine, gdje se otvara veličanstven pogled na selo i cijeli arhipelag. U blizini je i antički kamenolom, čije su ostatke samo djelomično mogli vidjeti jer se, nažalost, za sada do njega ne može doći. Kamenolom ima važnu crticu u povijesti otoka budući da se kamen iskapao i u 19. stoljeću koristio za gradnju zadarskih ulica i zgrada.

Ako pitate sve koji su protekli tjedan, makar samo jedan dan, proveli na Sestrunju, što rade „doli“ kad nema nikoga i ničega, zasigurno će vam svi reći isto: “ono što se dolje doživi i dogodi, na način koji si sami, u skladu sa svojim mogućnostima organiziraju, ima malo tko i da je čar otoka upravo u tome što nema ništa a ima baš sve”.