Već 35 godina pjesnička riječ na Brižićevin dvuoru utkana je u hrvatsku kulturu

Već 35 godina početak kolovoza u Preku u znaku je pjesničke riječi koja odzvanja Brižićevin dvuorom.

Ovoga ljeta planove je pokvarila kiša, ali tradicija nije prekinuta! Dvuor se privremeno preselio u veliku dvoranu Doma na žalu i ponovno ugostio meštre od stiha i pera: Tomislava Marijana Bilosnića iz Zadra, Vjekoslavu Juradanu iz Rijeke, Sanju Knežević iz Zadra, Petera Tyrana iz Beča i prvi put mladu prešku pjesnikinju Karmen Gregov.

Dramska umjetnica Milena Dundov interpretirala je čakavsku liriku o moru pjesnika s otoka Ugljana.

Voditeljica programa Jelena Rušev Mogilevskij podsjetila je na 2. kolovoza 1991., kada “nitko nije sanjao da ćemo se toliko dugo ovdje nalaziti”.

-Te 1991. navršilo se stotinu godina od tragičnoga događaja kad je kraj Školjića stradalo 16 lavandijera. Tada su nastupili Joja Ricov, Ante Toni Valčić i Slavko Govorčin. Bio je velik entuzijazam da u osvitu nove Hrvatske vratimo našu baštinu i identitet koji se toliko godina nastojao osporiti. U tom smislu mora se spomenuti naš dragi i neprežaljeni Senko Sorić, koji je bio duša opstanka hrvatske kulture i čuvar baštine i identiteta u Preku, navela je voditeljica programa.

Kasnije je, dodala je, preška pjesnička večer prerasla lokalna obilježja i nastojala se afirmirati u nacionalnom okviru, što pokazuje niz uglednih autora od Luke Paljetka, Tonka Maroevića, Ante Stamaća, Tomislava Marijana Bilosnića, Nikole Kraljića, Joje Ricova, Borisa Domagoja Biletića, Drage Štambuka, Ernesta Fišera, Jakše Fiamenga, Milorada Stojevića, Zvonimira Baloga, Paje Kanižaja, Danijela Načinovića, Božice Jelušić, Gorana Rema, Miroslava Mićanovića, Ivana Kutnjaka, Valentine Šinjori, Vladimira Pernića, Drage Šaravanje, Zlatka Krilića, Roberte Razzi i dr. te pjesnika iz hrvatske dijaspore, čime Dvuor izašao iz nacionalnog okvira, ali ne i iz hrvatske kulture: Juricu Čenara, Anu Šoretić, Doroteju Zeichmann Lipković i Petera Tyrana iz Gradišća te Stjepana Blažetina iz Pečuha i Tomislava Žigmanova iz Subotice.

Predstavljajući ovogodišnje sudionike, profesor Robert Bacalja istaknuo je i da je ova godina “posebna, slavljenička, kao da smo i mi već dio povijesti, jer se ovdje okupljamo po 35. put”.

-A ova godina je posebna i zato što slavimo više obljetnica: 1100 godina Hrvatskoga kraljevstva, 120 godina od pokretanja Uljarske zadruge Preko (koje, nažalost, više nema), 100 godina od proslave 20 obljetnice Uljarske zadruge Preko… Otkrili smo ove godine i spomenik prečasnom dr. Josipu Marčeliću, biskupu dubrovačkom, koji je svojim predanim radom u mnogim segmentima oblikovao Preko, napose u vjerskom, kulturnom i gospodarskom smjeru, ustvrdio je.

Napomenuo je i da ove godine slavimo 30. obljetnicu Oluje, kojom je Hrvatska postala cjelovita zahvaljujući hrvatskim braniteljima i njihovoj žrtvi.

-Radovali smo se prije nekoliko dana mimohodu i mimoplovu pobjedničke Hrvatske vojske. Sve te obljetnice govore kao smo bogat i stari europski narod koji drži do svoje povijesti, svoje baštine, kulture i sadašnjosti te da smo čvrsto svoji na svome poštujući sve što su generacije napravile za očuvanje našega identiteta i kulture. To nas ispunja radošću i ponosom! Ponosni smo što živimo tu na ovom školju, u Preku, djeliću hrvatskoga raja, što smo tu ponikli i nadamo se da Brižićev dvuor našim nastojanjem svih ovih 35 godina gradi hrvatsku kulturu nekim svojim malim doprinosom, poručio je profesor Robert Bacalja.

U glazbenom dijelu programa nastupili su Muška klapa Kontrada iz Zadra i pijanist Ivan Štorić iz Neviđana.

Pjesničku večer na Brižićevin dvuoru organizirali su Turistička zajednica Općine Preko, Matica hrvatska Preko i DHK – Ogranak u Zadru uz pokroviteljstvo Općine Preko i Zadarske županije.