Općini Preko drugu godinu zaredom najviša ocjena za proračunsku transparentnost

Općini Preko drugu godinu zaredom najviša ocjena za proračunsku transparentnost

Institut za javne financije od 2015. godine analizira proračunsku transparentnost svih hrvatskih županija, gradova i općina, a posljednje istraživanje provedeno je u razdobljima studeni-prosinac 2019. i veljača-ožujak-travanj 2020.

Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije. Na temelju njih, građani se mogu angažirati i, između ostaloga, utjecati i na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava, na odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, kao i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.

Mjerena provjerom objave pet ključnih proračunskih dokumenata, prosječna se proračunska transparentnost lokalnih jedinica iz godine u godinu poboljšava.

U šest ciklusa istraživanja, porasla je sa 1,8 na 4,1, no taj vrlo dobar prosjek i dalje prikriva popriličnu raznolikost razine proračunske transparentnosti.

Općina Preko drugu godinu zaredom dobila je najvišu ocjenu za transparentnost – 5, slijedi je s najvišom ocjenom Općina Tkon, pa prvi put Općina Pašman, Općina Kali dobila je ocjenu 4, a općine Kukljica i Sali ocjenu 3.

U zadnjem ciklusu, sedam općina nije objavilo niti jedan, a 17 općina i jedan grad (Križevci) objavilo je samo po jedan proračunski dokument.

Gotovo 20% lokalnih jedinica (jedna županija, 13 gradova i 101 općina) ne objavljuje ni sva tri dokumenta koja su po zakonu obvezne objavljivati (izglasani proračun, polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju proračuna).

Osim toga, visokih 41% lokalnih jedinica (jedna županija, 37 gradova i 200 općina) ne pridržava se uputa Ministarstva financija i ne objavljuje oba dva dodatna dokumenta (prijedlog proračuna i proračunski vodič za građane).

Prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, od županija najtransparentnije su Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Koprivničko-križevačka, Zagrebačka, Karlovačka i Šibensko-kninska, a najnetransparentnije Zadarska, Splitsko-Dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Ličko-senjska i Dubrovačko-neretvanska županija.

Po vrstama lokalnih jedinica, prosječna transparentnost može se ocijeniti vrlo dobrom, pa i izvrsnom, jer prosjeci su županija 4,9, gradova 4,5 i općina 4. No, velike su razlike u broju objavljenih dokumenata – posebice među općinama – od nule do petice. Velike su razlike i u izvrsnosti – svih pet dokumenata objavljuje 90% županija, ali samo 70% gradova i 50% općina.

U usporedbi s prethodnim ciklusom, 55% svih jedinica objavilo je jednaki, a 17% čak i manji broj dokumenata (uglavnom jedan ili dva dokumenta manje, dok su općine Cerna, Gudinci, Kolan, Lanišće, Podravska Moslavina, Strahoninec, Sveti Filip i Jakov, te grad Križevci, objavili čak po tri dokumenta manje nego u prethodnom ciklusu).

Ohrabruje što je oko 40% lokalnih jedinica zadržalo najvišu razinu transparentnosti, a oko 30% ih je objavilo više dokumenata nego u prethodnom ciklusu. Općine Pašman, Prgomet, Privlaka (iz Vukovarskosrijemske županije.) i Zmijavci čak su s nule skočile na peticu, a grad Otok i općine Budinščina, Ferdinandovac, Gradište i Podcrkavlje s jedinice na peticu.

Ovogodišnji prosjek županija iznosi 4,9, gradova 4,3, a općina 3,8, a cijelo izvješće Instituta za javne financije možete pročitati OVDJE.