
Općini Preko drugu godinu zaredom najviša ocjena za proračunsku transparentnost
Institut za javne financije od 2015. godine analizira proračunsku transparentnost svih hrvatskih županija, gradova i općina, a posljednje istraživanje provedeno je u razdobljima studeni-prosinac 2019. i veljača-ožujak-travanj 2020.
Proračunska transparentnost podrazumijeva uvid u potpune, točne, pravovremene i razumljive proračunske informacije. Na temelju njih, građani se mogu angažirati i, između ostaloga, utjecati i na efikasnost prikupljanja i trošenja proračunskih sredstava, na odgovornost Vlade i vlasti lokalnih jedinica, kao i na smanjenje mogućih koruptivnih radnji.
Mjerena provjerom objave pet ključnih proračunskih dokumenata, prosječna se proračunska transparentnost lokalnih jedinica iz godine u godinu poboljšava.
U šest ciklusa istraživanja, porasla je sa 1,8 na 4,1, no taj vrlo dobar prosjek i dalje prikriva popriličnu raznolikost razine proračunske transparentnosti.
Općina Preko drugu godinu zaredom dobila je najvišu ocjenu za transparentnost – 5, slijedi je s najvišom ocjenom Općina Tkon, pa prvi put Općina Pašman, Općina Kali dobila je ocjenu 4, a općine Kukljica i Sali ocjenu 3.
U zadnjem ciklusu, sedam općina nije objavilo niti jedan, a 17 općina i jedan grad (Križevci) objavilo je samo po jedan proračunski dokument.
Gotovo 20% lokalnih jedinica (jedna županija, 13 gradova i 101 općina) ne objavljuje ni sva tri dokumenta koja su po zakonu obvezne objavljivati (izglasani proračun, polugodišnje i godišnje izvješće o izvršenju proračuna).
Osim toga, visokih 41% lokalnih jedinica (jedna županija, 37 gradova i 200 općina) ne pridržava se uputa Ministarstva financija i ne objavljuje oba dva dodatna dokumenta (prijedlog proračuna i proračunski vodič za građane).
Prema prosjeku svih lokalnih jedinica na svome području, od županija najtransparentnije su Požeško-slavonska, Primorsko-goranska, Koprivničko-križevačka, Zagrebačka, Karlovačka i Šibensko-kninska, a najnetransparentnije Zadarska, Splitsko-Dalmatinska, Vukovarsko-srijemska, Osječko-baranjska, Ličko-senjska i Dubrovačko-neretvanska županija.
Po vrstama lokalnih jedinica, prosječna transparentnost može se ocijeniti vrlo dobrom, pa i izvrsnom, jer prosjeci su županija 4,9, gradova 4,5 i općina 4. No, velike su razlike u broju objavljenih dokumenata – posebice među općinama – od nule do petice. Velike su razlike i u izvrsnosti – svih pet dokumenata objavljuje 90% županija, ali samo 70% gradova i 50% općina.
U usporedbi s prethodnim ciklusom, 55% svih jedinica objavilo je jednaki, a 17% čak i manji broj dokumenata (uglavnom jedan ili dva dokumenta manje, dok su općine Cerna, Gudinci, Kolan, Lanišće, Podravska Moslavina, Strahoninec, Sveti Filip i Jakov, te grad Križevci, objavili čak po tri dokumenta manje nego u prethodnom ciklusu).
Ohrabruje što je oko 40% lokalnih jedinica zadržalo najvišu razinu transparentnosti, a oko 30% ih je objavilo više dokumenata nego u prethodnom ciklusu. Općine Pašman, Prgomet, Privlaka (iz Vukovarskosrijemske županije.) i Zmijavci čak su s nule skočile na peticu, a grad Otok i općine Budinščina, Ferdinandovac, Gradište i Podcrkavlje s jedinice na peticu.
Ovogodišnji prosjek županija iznosi 4,9, gradova 4,3, a općina 3,8, a cijelo izvješće Instituta za javne financije možete pročitati OVDJE.