Otoci diljem svijeta “zatvorili vrata” vikendašima i strancima

Prenosimo priču koju je za Pokret otoka napisala Mirna Dalić o tome kako se otoci iz različitih dijelova svijeta nose u borbi s koronavirusom.

Korištene su informacije koje su prikupili Island Innovation i CDEMA.

Mjere o zaštiti otoka u vrijeme pandemije koronavirusa se razlikuju, ali sve su čvršće nego kod nas.

Tako doznajemo da je Honduras za svoje otoke proglasio potpunu karantenu kao i Grenland, Haiti i Galway (Irska).

Malo blaže mjere, ali i dalje čvršće od naših, imaju otoci Madeira (Portugal), Hawaii, Otok Princa Edwarda (Kanada), Maine (SAD) i Sicilija (Italija) kod kojih je obavezna samoizolacija od 14 dana po dolasku na otok.

Grčka, Orkneyski otoci (Škotska) funkcioniraju tako da je dopušten ulazak samo otočanima, a otok Föhr (Njemačka) ne dopušta pristup ni vlasnicima vikendica. Na otocima na kojima nije određena karantena pridržavaju se pravila da barovi na brodovima ne rade, da svi moraju držati potrebnu udaljenost, a za trajekte da putnici ostanu u svojim automobilima.

Što se tiče pružanja medicinske skrbi na otocima, kao i do sada Grčka ima organizirane brze brodove i helikoptere za otoke bez infrastrukture. Ibiza nema intenzivnu skrb pa su za te potrebe organizirani prijevozi helikopterom. Hawaii savjetuju svoje stanovnike da, u slučaju simptoma, ostanu u kući osim ako nisu jako loše. U tom slučaju dolaze na kućna vrata i organiziraju prijevoz. U Španjolskoj, kao i kod nas, postoji telefonska linija od 0-24 za ljude sa simptomima. Kod nas je to, doduše, nešto kraće (od 8 do 22 sata), a broj je – 113. Otok Big Tancock (Kanada) stanovnicima sa simptomima, nakon što se telefonski konzultiraju s liječnicima, organizira brod na kojemu nema drugih putnika i nakon prijevoza brod se zaustavlja na tri sata i dezinficira.

Velika otočna skupina u Bretanji na sjeverozapadu Francuske u potpunoj je karanteni. U državnom je vlasništvu 50-ak otoka, a na njima uglavnom bogati Parižani i Britanci imaju kuće ili vikendice. Početkom ožujka Parižani su u većim skupinama počeli dolaziti u svoje kuće i odmah narušili sustav opskrbe trgovina, nakon čega su lokalne vlasti “zatvorile” otoke za nedomicilno stanovništvo.

S opskrbom hrane, lijekova i s ostalim primarnim potrepštinama nema problema. Dućani s prehranom rade kao pošta i benzinske crpke dok su tržnice na nekim otocima zatvorene. Pojedini restorani i trgovine organizirali su dostavu. Uglavnom, situacija je slična kao i kod nas.

Gospodarske i ekonomske mjere se razlikuju. Većina država tek se priprema i najavljuje ozbiljnije mjere. Sicilija svojim pogođenim radnicima u turizmu za ožujak isplaćuje 600 eura . Isto tako, ponudili su pomoć ljudima s djecom ispod 12 godina s dodatnim plaćenim slobodnim danima zbog zatvorenih škola. Škotska isplaćuje krizom zahvaćene radnike sa 80 plaće, Irska oko 1500 eura, a većina država je odgodila plaćanje poreza, prireza i drugih nameta na nekoliko mjeseci kao i moratorije za otplatu kredita.

Mentalnu podršku ljudi su više-manje preuzeli međusobno, na svoju inicijativu, preko digitalnih aktivnosti poput druženja, koncerata, edukacija, pjevanja na prozorima. Organizirani su i volonteri koji se brinu o opskrbi ljudi iz rizične skupine.

Ono što su svi suglasno iskazali jest to da se treba paziti, pratiti upute i čitati provjerene medije.

Zato, #ostanitedoma i tako pomozite u borbi s koronavirusom. Okružite se pozitivnom energijom i sve će proći puno brže i lakše.