Tonino Picula novi predsjednik Međuskupine za otoke u EU parlamentu

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Tonino Picula izabran je sinoć za predsjednika Međuskupine za mora, rijeke, otoke i priobalna područja, koja u ovom mandatu EP broji više zastupnika nego ikada, njih čak 114 iz 24 države članice Europske unije i šest političkih grupacija.

– Za pitanja kojima se bavi Međuskupina još uvijek ne postoji sveobuhvatna europska maritimna strategija, zbog čega je naš zadatak da koordiniramo dionike u sustavu i Europskoj komisiji predlažemo rješenja koja će postati dijelom direktiva i politika koje će se primjenjivati u svim članicama, rekao je Picula.

Da je riječ o parlamentarnoj grupaciji, istaknuo je, Međuskupina za otoke bila bi treća po brojnosti, što pokazuje kako je riječ o odličnoj platformi za stimulaciju rasprava s drugim institucijama Europske unije i svih zainteresiranih ključnih dionika, ali i mjesto koordinacije članova EP o važnim temama koje se tiču mora i otoka.

Među temama kojima će se Međuskupina u ovom mandatu baviti su:

• Održivi turizam kao jedan od ključnih stupova ostvarivanja klimatskih ciljeva EU
• Oceani, mora, rijeke i jezera kao važan dio strategije bioraznolikosti EU
• Istraživanja oceana i mora u programu Obzor
• Maritimni transport kao stup europske prometne politike
• Ekonomija i inovacije: maritimna ekonomija ima velik potencijal rasta, a EK se obvezala osigurati pristup kapitalu za maritimne biznise. Uz to, EK će uskoro predložiti novu industrijsku strategiju, koja se tiče maritimnih industrija, poput brodogradnje, ali i offshore vjetroelektrana
• Posebna skrb o otocima i rubnim regijama Unije zbog geopolitičke situacije, kao i specifičnih izazova života i razvoja
• Suradnja priobalnih regija

Nakon suosnivanja Međuskupine za otoke u parlamentu 2015. godine, Picula je inicirao i osnivanje Tajništva za otoke pri Europskoj komisiji 2018., prvog radnog tijela u povijesti EU namijenjenog isključivo otocima. Najprije je amandmanima osigurao Tajništvu dva milijuna eura za podršku energetskoj tranziciji otoka, a nedavno je prihvaćen i njegov Akcijski plan s dodatna dva milijuna eura za stručnu i tehničku podršku u tranziciji, koji je ušao u novi proračun EU-a za 2020.

Deset hrvatskih otoka, Cres, Ilovik, Lošinj, Male i Velike Srakane, Susak, Unije, Brač, Hvar i Korčula, upravo je u procesu tranzicije na čistu energiju. Cresko-lošinjski arhipelag objavio je da do 2040. planira prijeći isključivo na obnovljive izvore energije, a novost je i da se Forum o čistoj energiji za EU otoke po prvi put prošle godine održao u Hrvatskoj okupivši više od 190 europskih otočana.