Hrvatska će morati razvijati brodove na električni pogon

U organizaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture, u Splitu je danas predstavljen Nacionalni plan razvoja obalnog linijskog prometa do 2030. godine na temelju kojega će se, između ostaloga, povlačiti novac iz fondova Europske unije.

Profesor Pomorskoga fakulteta u Rijeci Damir Zec istaknuo je kako planom obuhvaća dva obračunska razdoblja Europske unije i daje smjernice kako se postaviti u novom, nakon 2020. godine.

– U dokumentu govorimo o pedeset pomorskih linija koje su specifične te o 15 velikih i 40-ak manjih otoka. U sljedećem razdoblju imat ćemo nova, alternativna goriva te ćemo morati razvijati brodove na električni pogon, a morat ćemo mijenjati luke koje bi bile osposobljene za nove tehnologije u pomorskom prometu, najavio je Zec te dodao da ćemo od 2020. godine imati problem otpada na otocima jer se po Nacionalnom planu zbrinjavanja otpada on neće smjeti odlagati na otocima, nego će ga trebati prevoziti na kopno.

Zec je također upozorio kako se Hrvatska suočava i s velikim problemom u pomorskom prometu poznatim kao sezonalnost.

– Mi imamo najveću sezonalnost u Europi – broj putnika je tijekom dva ljetna mjeseca kudikamo veći nego u preostalih deset mjeseci, a to sustav obalnog linijskog prometa čini neracionalnim, rekao je.

Također je kazao kako je naš prijevoz u pomorskom prometu “iznimno jeftin” u usporedbi s drugim pomorskim zemljama.

– Nacionalni plan bit će podloga za korištenje sredstava iz Operativnog programa Konkurentnost i kohezija i to za gradnju luka, povezivanje otoka s kopnom i međusobno povezivanje otoka te gradnju brodova, naglasio je pomoćnik ministra mora, prometa i infrastrukture Anđelko Petrinić te objasnio da je u tijeku izrade dokumenta provedena  cjelokupna analiza sustava obalnog linijskog prometa na nacionalnoj razini, to jest analiza stanja brodova koji obavljaju obalni linijski prijevoz, analiza postojeće lučke infrastrukture i analiza sigurnosti pomorskog prometa.

Dokument je izradio Pomorski fakultetu Rijeci, vrijednost mu je 3,45 milijuna kuna, a sa 85 posto novca sufinanciran je sredstvima Europske unije.