Betina dobila jedinstven Muzej na otvorenom sa 45 gajeta, kaića i leuta

Kao što je i najavljeno prije nepunih godinu dana, Betina je u subotu dobila Muzej na otvorenom, odnosno vanjski postav Muzeja betinske drvene brodogradnje na Trgu na moru i Mulu sa 45 gajeta, lađa, kaića i leuta.

Svi oni na najbolji način predstavljaju betinsku tradiciju drvene brodogradnje, a upravo je njeno očuvanje i promicanje baštinskih vrijednosti bio i cilj osnivanja Muzeja na otvorenom.

Među “eksponatima” središnje je mjesto pripalo gajeti Cicibeli, koja je naslavnije dane provela u portu u Preku pod imenom Danica, kao vlasništvo obitelji Tome Gregova Taškele, koji ju je 1931. naručio kod betinskoga kalafata Šime Filipija Tošulova. Potkraj 60-ih godina prošloga stoljeća prodana je u Zadar, a 2002. godine kupio ju je i vratio u Betinu Marino Mijat.

Na prigodnoj svečanosti na Trgu na moru “porinuću” otvorenog muzejskog postava, uz brojne mještane, goste i sudionike četverodnevnog Međunarodog foruma pomorske baštine Mediterana, nazočila je i Nina Obuljen Koržinek, ministrica kulture, koja se zauzela za brižno čuvanje nasljeđa betinskih brodograditelja.

Kao najvrednije nematerijalno dobro ministrica je navela snažnu vezu lokalne zajednice s kalafatima i vlasnicima brodova, što potvrđuje i naziv ove komunikacije između lučice i muzeja koja nosi naziv „Staza brodograditelja“.

Istaknula je značajne nagrade koje je muzej osvojio u četverogodišnjem radu, od kojih će posljednja, ovogodišnja Nagrada europske baštine/Europa Nostra za postignuća na području edukacije, usavršavanja i podizanja svijesti ostati trajno zabilježena kao pozitivan primjer muzejske prakse.

Muzej je dobio koncesiju na gotovo 1500 četvornih metara pomorskog dobra za svoj vanjski postav. U najistaknutijem, sjeverozapadnom i sjeveroistočnom dijelu lučice smještene su gajete. Na jugoistočnoj straniv privezani su kaići i lađe, dok se leuti nalaze u južnom dijelu lučice. Svi brodovi, pojasnila je Kate Šikić Čubrić, ravnateljica muzeja, imaju svoju poziciju u lučici u ovisnosti o svojoj reprezentativnosti, izvornosti gradnje, održavanosti, ojedrenju i poštivanju tradicijskih materijala i elemenata u opremanju.

– Gotovo sve pojedinosti o brodovima, zajedno sa registarskim brojevima, sadržane su na informativnim tablama, također i trostranom totemu. Svakom od brodova pripada i QR kod s pomoću kojega će se na internetskog stranici moći saznati i druge pojedinosti, a one će biti sadržane i u filmovima čije je snimanje pri kraju. Ipak, unatoč svim tehnološkim dostignućima, otvoreni postav Muzeja betinske drvene brodogradnje, kao ni sam muzej, ne bi bilo moguće ostvariti bez svesrdne pomoći brodograditelja, ali i svih stanovnika našega mjesta. Betinjani sami vode računa o tome da naš muzej živi, obogaćuju ga i sami su izvor ideja i nadahnuća. Zahvaljujući njima i njihovoj skrbi o brodovima i tradiciji Muzej na otvorenom kao jedinstvena cjelina, a opet sastavni dio ustanove, moći će svojim posjetiteljima pružiti novo iskustvo i jedan sasvim nov doživljaj prošlosti, ustvrdila je ravnateljica.

Svečanost otvaranja Muzeja na otvorenom upotpunio je i nastup KUD-a Moreška iz Korčule koji je izveo tradicionalnu vitešku igru – Morešku, te domaćini KUD Zora iz Betine izvedbom betinskih pjesama i tradicionalnih plesova.

Fotografije Lovro Vudrag