Neraskidiva veza Preradovića, Zore dalmatinske, Zadra i Malog Lukorana

Posjetom učenika sedmog razreda OŠ Petra Preradovića iz Zadra i znanstvenim kolokvijem “Preradovićev zadarski krug”, u Preku i Malom Lukoranu obilježeni su 3. Dani Petra Preradovića.

Uz Ivana Mažuranića i Stanka Vraza, najvećeg pjesnika hrvatskoga romantizma, koji je ostavio trajni pečat za svoga boravka u Zadru i na otoku Ugljanu, kamo je dolazio sa suprugom Pavicom de Ponte, čija je obitelj u Malom Lukoranu imala ljetnikovac.

Govoreći o vezi pjesnika Preradovića, časopisa Zora dalmatinska i njena urednika Ante Kuzmanića, prof. dr. sc. Tihomil Maštrović kazao je kako se u Zadru Preradović upoznao s izlaženjem Zore dalmatinske, prvim preporodnim časopisom izvan Zagreba.

-Upoznavši Preradovića i čuvši njegove pjesme, Kuzmanić ga je pozvao da surađuje u Zori dalmatinskoj. Preradović tada još nije dobro baratao hrvatskim jezikom jer je u Austriji završio vojne škole na njemačkom, ali Kuzmanić je bio uporan i Preradović je napisao pjesmu “Zora puca, bit će dana”. Pjesmu koja je objavljena na naslovnici prvog broja Zore dalmatinske i bila odmah nagovještaj svega onoga što se na stranicama toga časopisa kasnije moglo čitati. Zora je zapravo preporod, navješta novo svjetlo, izlazak iz mraka, ustvrdio je Maštrović te napomenuo da su preporodni časopisi odigrali veliku ulogu, a u Zori dalmatinskoj tu je ulogu imao Petar Preradović.

Iako nije nikada bio urednik, može se reći da je de facto uređivao književni dio.

-Pjesme koje je napisao i objavio u Zori, napisane su ovdje, na otoku, u Malom Lukoranu, kamo je Preradović dolazio sa svojom suprugom Pavicom. U Malom Lukoranu napisao je i znamenitu pjesmu “Putnik”, a stih “vihor bije sa snježnog brda” jest bura koja puše s Velebita i koja se u Lukoranu itekako dobro osjeća. Te pjesme koje je napisao u Malom Lukoranu i u Zadru okupio je u zbirci “Pervenci”, a tiskao u Zadru, naveo je Maštrović.

Druga poveznica Preka, Malog Lukorana, Zore dalmatinske i kanonskoga pjesnika Preradovića jest otočić Školjić, gdje je pokopan veliki Ante Kuzmanić, urednik Zore dalmatinske, “najoriginalniji original originalne Dalmacije”, kako ga je nazvala jedna njemačka književnica, kazao je, među ostalim, prof. dr. sc. Tihomil Maštrović.

O zadarskom književnom krugu Preradovićevih suvremenika, njihovu radu i djelovanju govorili su još prof. dr. Robert Bacalja, Slavica Vrsaljko, docentica Sveučilišta u Zadru, Vesna Grahovac Pražić, izvanredna profesorica Sveučilišta u Zadru, i Katarina Ivon, izvanredna profesorica Sveučilišta u Zadru.

Slavica Vrsaljko govorila je o Zori dalmatinskoj i Glasniku dalmatinskom, časopisima koji su obilježili kulturni život Zadra, ali i Dalmacije, u 19. stoljeća, a u fokusu njezina predavanja bio je rad istaknutog jezikoslovca i kulturnog djelatnika Šime Starčevića.

O jezikoslovcu Starčeviću predavanje je održala i Vesna Grahovac Pražić, koja je kazala da je Šime Starčević, premda primarno svećenik i teolog, poznat i priznat upravo po svom jezikoslovnome radu, točnije po djelovanju koje se danas naziva jezičnom politikom i planiranjem jezika.

-Jezičnom se politikom Starčević bavio ustrajući u zalaganju na jezičnim oblicima javne komunikacije temeljene na hrvatskom jeziku, konkretno na ličkim novoštokavskim ikavskim govorima, te sustavnim upućivanjem na važnost normiranja hrvatskoga jezika, kazala je Grahovac Pražić te dodala da je, zahvaljujući prosvjetnoj politici francuskih vlasti, koja je poticala njegovanje narodnoga jezika u obrazovanju i svakodnevnoj administraciji, Šime Starčević 1812., godine, kao 28-godišnjak, objavljuje dvije, za hrvatsko jezikoslovlje, neprocjenjive gramatike – Novu ričoslovicu iliričko-francesku i Novu ričoslovicu iliričku.

Katarina Ivon održala je predavanje o imagologiji i ideologiji zadarskih koledara ističući da je Narodni koledar značajan zadarski godišnji kalendar, koji je za svojih 38 godina izlaženja pratio cijelu “preporodnu” polovicu 19. stoljeća u Dalmaciji.

U sklopu znanstvenog kolokvija, koji je održan u POU Dom na žalu u Preku, stihove Petra Preradovića čitali su učenici 6. razreda OŠ Valentina Klarina u Preku Enola Brižić i Luka Dunatov, a posebni gosti ovoga puta bili su učenici 7. razreda OŠ Petra Preradovića iz Zadra, koji su u sklopu Dana izvannastavnih aktivnosti s pedagoginjom škole Martinom Zorić Guzobad i prof. Doris Babić te ravnateljicom POU Dom na žalu Marinom Marcelić obišli “Petrovu klupu” i ljetnikovac obitelji de Ponte u Malom Lukoranu.

Treće Dane Petra Preradovića priredili su i organizirali Društvo hrvatskih književnika – Ogranak u Zadru i POU Dom na žalu.