U pripremi veliki znanstveni skup o Preku i monografija

Sljedeće godine sredinom travnja održat će se veliki znanstveni skup o Preku, a prilozi sa skupa bit će objavljeni u znanstvenoj monografiji.

Rezultat je to suradnje i ugovora potpisanog između Općine Preko i Sveučilišta u Zadru, ovih dana potvrđen je organizacijski odbor kojemu će na čelu kao predsjednik Robert Bacalja te Ante Uglešić, Josip Faričić, Šime Mihatov, Sofija Klarin Zadravec, Zlatko Begonja, Diana Sorić, Sven Marcelić, Šime Marcelić  Sofija Sorić, tajnica.

– Znanstveni skup o Preku ima za cilj razmotriti različite aspekte koji su pridonijeli društveno-gospodarskom i kulturnom razvoju naselja u bližoj i daljnjoj prošlosti, a s obzirom na povijesno-geografsko značenje prostora, osmisliti i smjerove kulturno-gospodarskog razvoja u budućnosti, ističe načelnik Općine Preko Jure Brižić.

Teme koje se predlažu vezane su uz prirodoslovlje, arheologiju, povijest, povijest umjetnosti, filologiju, gospodarstvo, zatim geografiju, povijest crkve, glazbe i školstva, te sve one znanstveno utemeljene interese koji mogu doprinijeti navedenim ciljevima skupa.

Preko je u svojoj bogatoj povijesti imalo veliko značenje u prostoru sjeverne Dalmacije, prvenstveno zbog svoga povoljnog geografskog položaja na sredini otoka Ugljana, preko puta grada Zadra, povijesnog središta Dalmacije od Bizanta do 20. stoljeća. Odatle potječe i ime naselja – Preko (Oltre), koje upućuje na najbližu luku na otoku Ugljanu u odnosu na Zadar te svjedoči o bliskoj povezanosti njegova razvitka s Gradom, u konačnici i formiranja Preka kao glavnog otočnog prometnog i administrativnog središta.

Život na prostoru Preka teče od prapovijesti, o čemu svjedoče brojna arheološka nalazišta, zatim srednjovjekovne sakralne građevine i kaštel Sv. Mihovila, najveća srednjovjekovna fortifikacija na zadarskom području. Osnivanje samostana franjevaca trećoredaca sv. Pavla Pustinjaka na otočiću Galevcu (Školjiću) u 15. stoljeću doprinijelo je daljnjem duhovnom i kulturnom razvoju naselja, posebice vezanom uz školstvo. Preko se odlikuje i ladanjskom arhitekturom, jer su brojne zadarske obitelji podigle svoje kuće od 15.do 19. stoljeća, od kojih je jedna pripadala i poznatom slikaru Francescu Salghettiju Drioliju.

Preko je osobitu gospodarsku snagu dobilo tijekom 19. stoljeća, kada su od pojedinih crkvenih zaklada otkupljeni posjedi. U to doba Prečani su svoje posjede imali od Paga (u Vlašićima) do Sukošana na kopnu. U Preku je utemeljena, kao jedna od prvih na zadarskom području, Pučka škola 1842. godine, od kada je Preko središte osnovnoškolskog obrazovanja na cijelom otoku Ugljanu. Iskorak u razvoju mjesnoga gospodarstva učinjen je otvaranjem Uljarske zadruge 1905. godine, u kojoj Prečani djeluju kao dioničari, što onda donosi nove razvojne potencijale mjestu.

U razvoju Preka posebno je značajno razdoblje između dva svjetska rata, kada mjesto postaje, zbog gubitka Zadra koji je po odredbama Rapalskog ugovora pripao Italiji, administrativno središte otoka. U okolnostima intenzivne litoralizacije nakon Drugoga svjetskog rata glavni pokretač gospodarskog razvoja Preka postaje turizam, a posebno značenje ima i pomorstvo. Po suvremenom upravno-teritorijalnom ustroju, Hrvatske Preko je središte istoimene općine koje okuplja naselja središnjeg i sjeverozapadnog dijela otoka Ugljana te otoke Rivanj, Sestrunj i Ošljak.