Suhozidna gradnja upisana na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine
Međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja, kao samostalna nominacija, i Umijeće suhozidne gradnje kao višenacionalna nominacija (Hrvatska, Cipar, Francuska, Grčka, Italija, Slovenija, Španjolska i Švicarska) upisani su na UNESCO-ov Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva.
Odlučeno je danas na sjednici UNESCO-ova Međuvladina odbora za nematerijalnu kulturnu baštinu u Port Louisu, u Republici Mauricijusu.
Umijeće suhozidne gradnje upisano je u Registar kulturnih dobara RH 2013. godine, a potkraj 2015. i početkom 2016. godine započela je međunarodna inicijativa za izradu nominacije prema UNESCO-u kako bi umijeće suhozidne gradnje bilo upisano na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva. Uz Ministarstvo kulture, Udruga 4 Grada Dragodid potvrđena je za glavnog koordinatora RH za izradu nominacije, a pisanu podršku nominaciji dali su i brojni nositelji ovog kulturnog dobra.
Suhozidna gradnja (gradnje „u suho“) umijeće je izrade konstrukcija od kamena bez upotrebe vezivnog materijala . U užem smislu odnosi se na zidanje lomljenim kamenom s minimumom ili bez obrade, a kao širi pojam može obuhvatiti i polaganje kamenih opločenja i pokrova, zatim gradnju inženjerskih građevina klesanim kamenom bez upotrebe veziva. Karakterističan je proizvod suhozidne gradnje tzv. suhozid (gromača, međa, mocira, mocir, masiera, redina, prizida, zid, mrtvi zid, mrtvi mir…), koji se u različitim oblicima pojavljuje duž čitavog prostora jadransko-dinarskog krša i snažno karakterizira njegov krajolik, a drugi su karakterističan proizvod manji objekti različitih namjena.
Republika Hrvatska na UNESCO-ove je popise upisala je ukupno 17 kulturnih dobara. Od tri UNESCO-ova popisa nematerijalne baštine na Reprezentativni popis nematerijalne baštine čovječanstva Republika Hrvatska do sada je upisala 13 nematerijalnih dobara (2009.: Festa sv. Vlaha iz Dubrovnika, Godišnji pokladni ophod zvončara s područja Kastva, Umijeće izrade tradicijskih dječjih igračaka iz Hrvatskog zagorja, Ophod kraljica ili ljelja iz Gorjana, Procesija Za Križen s Hvara, Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja, Čipkarstvo u Hrvatskoj, 2010.: Medičarstvo iz sjeverne Hrvatske, Sinjska alka, 2011.: Bećarac s područja istočne Hrvatske, Nijemo kolo dalmatinskog zaleđa, 2012.: Klapsko pjevanje, 2013.: Mediteranska prehrana kao višenacionalna nominacija).
Na Popisu nematerijalne baštine kojoj je potrebno hitno očuvanje Republika Hrvatska ima upisano jedno nematerijalno dobro ‒ Glazbeni izričaj ojkanje, a na treći popis, UNESCO-ov Registar najboljih praksi, upisan je Ekomuzej /Ecomuseo „Batana“ iz Rovinja.