
“Senko nam je otvorio oči i zauvijek nas vezao za našu baštinu”
PREKO – Teško da bi se Brižićev dvuor održao da nije imao tako strastvenog zagovaratelja i animatora od samog početka. Da nije imao Senka Sorića!
Ustvrdio je u petak u uvodnom slovu 28. Večeri na Brižićevun dvuoru prof. dr. Robert Bacalja, jedan od utemeljitelja najstarije otočne kulturne manifestacije, koja je ovoga puta u cijelosti bila posvećena prošle godine preminulom Senku Soriću.
Retrospekcijom Senkovih humoreski, pjesama, crtica iz života Preka još jednom se odala počast i zahvala svestranom umjetniku koji je sa suradnicima udario temelje ove kultne manifestacije i dao joj pečat svoje kreativnosti i upornosti.
Kojim bi putem išla kultura u Preku da nije bilo Senka Sorića? Teško je to danas zamisliti jer je njegov rad neponovljiv.
– On je jedinstvena osoba u povijesti kulture Preka! On je jednostavno Senko! Izgradio je otočnu karizmu neponovljivog i originalnog kulturnog pregaoca i entuzijasta koji se za račun kulture nije sramio ni mesti ovdje u Brižićevu dvoru, podsjetio je prof. dr. Bacalja te dodao kako je Senko uvijek smatrao da se kulturom treba izdignuti i da je identitet ono čime se treba boriti u prijelomnim godinama velikih promjena. Na tom putu istrajao je do zadnjega sata svojega života.
Uz brojne interese, fotografiju, folklor i poeziju, Večerima na Brižićevin dvuorima dao je mnogo i nije bilo godine u kojoj se nije pojavio s nekim zapisom evocirajući život koji se u tim vremenima, početkom devedesetih, mijenjao, gotovo nestajao. Istodobno upućujući na život sam kakav je bio, na one bitne životne istine.
– Upravo je ovaj prostor izabran da bi se vratio stari običaj dijeljenja kusa koji je tu bio uobičajen od pamtivijeka. No ovaj je prostor oblikovao njega, za njega radio i promišljao sadržaje koji su se ovdje izvodili. Stvorio je s nama, kako bismo danas rekli, pravi brend. Brižićev dvuor kao metaforu kreativnosti i neprestanog rada na baštinskim sadržajima, istaknuo je prof. dr. Bacalja.
Volio je mlade, usadio je u njih ljubav za baštinu s mišlju da čovjek nikad ne može razumjeti drugoga, drugu kulturu, ne može poštivati druge ako ne spozna samoga sebe i ne upozna i zavoli svoju kulturu i svoju tradiciju.
Sa sigurnošću možemo ustvrditi da je cijeli život predavao baštinski odgoj i odgojio naraštaje mladih koji su se zanimali za kulturu i potpuno drukčije osviješteni i s vjerom u sebe kročili i stvarali zahvaljujući njemu. Tko zna kako bismo bili prikraćeni da nam upravo Senko nije otvorio oči i zauvijek nas vezao za našu baštinu. Dao je osnovnu strukturu i ritam dvoru. Dvor nije statičan, on je od početa raznovrstan i upoznaje nas s hrvatskim bićem našega otočja, zadarskog arhipelaga, Panonije Gradišća, Istre, Krka do južnih otoka i Dubrovnika. To su sinjali ovoga dvora – svugdje gdje žive Hrvati. Cilj je upoznati ih, povezati i u zajedništvu graditi hrvatsku kulturu, čulo se na večeri posvećenoj Senku Soriću.
U programu 28. Večeri na Brižićevin dvuoru” svoje stihove kazivali su pjesnici pjesnici Vinko Hajc iz Zadra, Ante Tičić iz Povljane i Petar Tyran iz Željeznog u Gradišću. Humoreske Senka Sorića “Krijonca i posluh”, “Čičvorda”, “Tiramola”, u režiji Milene Dundov, izveli su Roko Pažanin, članice Udruge žena Luzor, Josipa Jerolimov i Sara Lovrić. Tekstove Senka Sorića čitali su Milena Dundov, Matia Pažanin i Jakov Kačan, koji je i autor kratkog filma nastalog prema crtici Senka Sorića“Pisalica iz Merike”, koji nas je uveo u program.
U glazbenom dijelu sudjelovala je Ženska klapa Lavandiere i Udruga žena Luzor iz Preka, a voditelji programa bili su Jelena Rušev i Robert Bacalja.
“Večer na Brižićevin dvuoru” organizirali su Matica hrvatska Preko, Društvo hrvatskih književnika – ogranak u Zadru i KUD Preko, uz financijsku pomoć Zadarske županije, Općine Preko i TZO Preko.
Kako je protekla večer posvećena prijatelju i suradniku Senku Soriću, pogledajte u FOTOGALERIJI