Krv je jedini lijek koji je dostupan i besplatan svima

KALI – U Hrvatskoj žive dobri ljudi i uvijek su spremni pomoći drugima!

Tim riječima započela je predavanje o “svim tajnama i dobrobitima” darivanja krvi  dr. Irena Jukić, trasfuziolog, ravnateljica ravnateljica Hrvatskoga zavoda za transfuzijsku medicinu u Zagrebu, koju je uoči druge ovogodišnje akcije darivanja krvi ugostio kaljski aktiv Dobrovoljnih darivatelja krvi.

Odajući priznanje dobro organiziranom kaljskom aktivu, čiji su članovi godinama u vrhu županijskog i nacionalnog prosjeka darivatelja krvi, dr. Jukić istaknula je kako je u Hrvatskoj dobro stanje sa zalihama krvi, a prošle godine  prikupljene su 197.264 doze krvi.

– Zahvaljujući obiteljima koje su voljne podržati doniranje organa, zahvaljujući darivateljima krvi, organiziranim akcijama, udrugama, gradskim društvima Crvenoga križa, transplantacijska medicina u Hrvatskoj ne bi mogla biti na toj razini na kojoj jest. A mi smo po tome u svjetskom vrhu!, ustvrdila je te napomenula kako se krv ne može proizvesti u laboratoriju ili u nekoj farmaceutskoj kući. Može se jedino dobiti od dobrog, zdravog čovjeka. On je jedini izvor toga lijeka.

Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, u 2015. godini u svijetu je prikupljeno 105 milijuna doza krvi. Mnogo je novca utrošeno u to da bi se proizvela umjetna krv, ali to dosad ipak nije učinjeno. Ono što je također iznimno bitno, dodala je, jest da svaki građanin Hrvatske, ako mu zatreba krv, ne mora to platiti. Sve troškove transfuzijskog liječenja ne snose bolnice nego Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje.

Danas u našoj zemlji sedam centara uzima krv, pet centara provodi testiranje i iako se broj centara koji uzimaju krv smanjuje, kontinuirano raste broj darivatelja.

– Sve njih drži na okupu i brine o svakoj sitnici nacionalni informatički sustav e-delphyn u kojemu su povezane gotovo sve transfuzijske jedinice u Hrvatskoj. U svakom trenutku možemo vidjeti, primjerice, koliko u Zadru ili Dubrovniku, ima 0 negativnih darivatelja krvi. Ne može se dogoditi da jedan darivatelj ujutro bude odbijen u Zagrebu, a poslijepodne želi dati krv u Rijeci je sustav odmah sve bilježi. Povezani smo i sve je na jednome mjestu i po tome smo jedinstveni u svijetu. U svakom trenutku možemo dobiti podatke o svakom darivatelju, kazala je te naglasila da se 10 do 15 posto bolesnika u bolnicama, uz ostale terapije i zahvate,  liječi se krvnim pripravcima i zato je od iznimne važnosti odgovorno pratiti situaciju i osigurati dovoljne zalihe krvi.

Uz dr. Jukić, gost na predavanju bio je i prof. dr. Boris Labar, hematolog, koji je govorio o krvotvornim matičnim  stanicama koje obnavljaju cijelo krvotvorno tkivo.

– Krvotvorne matične stanice imaju velik potencijal samoobnavljanja, nakon tri tjedna ima opet toliko kao da ih nitko nije uzimao iz organizma. To je važan podatak za osobe koje ih daju jer znači da time neće biti ugroženo njihovo zdravstveno stanje. Bez njih ne bi bilo spasonosnih mogućnosti za oboljele od leukemije, bolesti nefunkcioniranja koštane srži, pojasnio je  dr. Labar.

Nasreću, podsjetio je, Hrvatska ima razvijenu svijest o darivanju krvotvornih matičnih stanica, što dokazuje i više od 50.000 darivatelja upisanih u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica, što je za zemlju od četiri milijuna stanovnika iznimno puno.

Kaljski aktiv, osim po uvijek odličnom odazivu na akcije darivanja krvi, organizirao je u suradnji sa Zakladom Ana Rukavina početkom travnja i upis u Registar dobrovoljnih darivatelja krvotvornih matičnih stanica.

– Akciji su se odazvala 55-orica mladih darivatelja, u registar ih se upisalo 43, a 12 ih je zbog zdravstvenih razloga odbijeno. Ali zadovoljni smo, prvi put smo organizirali takvu akciju, nadam se ne i posljednji. Vjerujem da je ovo odlično predavanje dr. Jukić i dr. Labara bilo motivirajuće i da će se sljedeći put odazvati više ljudi iz drugim mjesta s otoka Ugljana i susjednog Pašmana, rekao je Dario Mišlov, predsjednik DDK Kali, koji je s Općinom Kali organizirao predavanje dr. Jukić i dr. Labara.

Inače, u drugoj ovogodišnjoj akciji dobrovoljnog darivanja krvi u Kalima krv je dalo 47 aktivista, dvoje prvi put, a 14 ih je odbijeno. Zbog Zakona o zaštiti osobnih podataka, pojasnio je Mišlov, više se ne smiju objavljivati imena darivatelja ako svatko ponaosob nije za to dao pismeni pristanak.