Po povlačenju novca iz EU Općina Preko na 14. mjestu u Hrvatskoj

Pomoći su koristile sve županije, a najviše Sisačko-moslavačka (117 milijuna kuna), Virovitičko-podravska (48 milijuna kuna) i Ličko-senjska (46 milijuna kuna). Zadarska županija peta je po korištenju novca iz EU fondova (19,6 milijuna kuna).

EU pomoći je tijekom 2015.-2016. koristilo 70 od 128 gradova, a najviše Zadar (45 milijuna kuna), Križevci (41 milijun kuna), Zagreb (38 milijun kuna) i Karlovac (36 milijuna kuna).

Pomoći je koristilo 99 od 428 općina, a najviše Lekenik (21 milijun kuna), Veliki Grđevac (14 milijun kuna) i Rešetari (8 milijuna kuna). Na 14. mjestu po korištenju pomoći je Općina Preko (4,8 milijuna kuna).

U radu pod naslovom “Pomoći Europske unije županijama, gradovima i općinama 2015. i 2016.”, Katarina Ott, Mihaela Bronić i Branko Stanić daju osnovne podatke o pomoćima koje su te lokalne jedinice primile kao nositelji ili partneri/suradnici provedbe programa i projekata (su)financiranih iz proračuna EU-a u 2015. i 2016.

No, napominju kako analizu valja tumačiti s dozom opreza. Objašnjavaju, naime, da se dio podataka može pronaći u bazi podataka Ministarstva financija o proračunima lokalnih jedinica za 2015.-2016., izglasanim proračunima objavljenim na mrežnim stranicama lokalnih jedinica te polugodišnjim i godišnjim izvješćima o izvršenju lokalnih proračuna. No, problemi su što ne postoji jedinstvena, sveobuhvatna, točna, detaljna i javno dostupna baza podataka o europskim pomoćima, u kojoj bi bile obuhvaćene sve lokalne jedinice, što baze prikazuju samo pomoći što su ih lokalne jedinice prikazale u svojim proračunima, ali ne i ostale faze ugovaranja i provedbe, kao i što se ne iskazuju pomoći koje su primili njihovi proračunski korisnici i druge institucije na njihovu području, itd.

Po podacima koji se iznose, u 2015. i 2016. EU pomoći su u ukupnom iznosu od 958 milijuna kuna koristile sve županije, preko polovice gradova i nešto manje od četvrtine općina. U 2016. su se te pomoći udvostručile u odnosu na 2015. – s oko 311 na oko 648 milijuna kuna. U cjelokupnom razdoblju 2011.-2014. te su pomoći iznosile oko 310 milijuna kuna, napominju autori.

Županije su u spomenutom dvogodišnjem razdoblju prosječno godišnje primile 10 milijuna kuna, gradovi oko 1,4 milijuna kuna, a općine oko 220 tisuća kuna, izračunali su autori.

Po podacima koji se nadalje navode, lokalne jedinice su 2015. i 2016. primile 518 milijuna kuna kapitalnih te 441 milijun kuna tekućih pomoći, a primile su znatno više indirektnih (oko 745 milijuna kuna) od direktnih EU pomoći (oko 214 milijuna kuna).

Po stanovniku je u tom dvogodišnjem razdoblju prosječno godišnje najviše EU pomoći iskorišteno u općinama (99 kuna), a u županijama i gradovima podjednako (87, odnosno 82 kune).

Autori ističu i kako bi, s obzirom na ne baš najbolje financijsko stanje brojnih lokalnih jedinica, bilo izuzetno značajno što većim korištenjem EU sredstava poboljšavati životni standard građana u svim lokalnim jedinicama. “Premda su lokalne jedinice – posebice županije – 2015. i 2016. privukle znatno veće iznose nego u prethodnim razdobljima, gotovo polovica gradova i više od tri četvrtine općina nisu iskoristili ni kune europskih pomoći. Primjeri uspješnih lokalnih jedinica ukazuju da, premda zahtjevno, privlačenje tih sredstava ne bi smjelo predstavljati nemoguću misiju za hrvatske lokalne jedinice”, ističu Ott, Bronić i Stanić.