Boduli, uključite se u projekt HOP, ostanite raditi i živjeti na otocima!

PREKO – Škraping je „kriv“ za sve!!! U tih nekoliko riječi mogla bi se sažeti cijela priča o nositeljima oznake Hrvatski otočni proizvod s otoka Pašmana, koji su u petak u Zadru sudjelovali na promociji projekta u organizaciji Upravnog odjel za razvitak otoka i zaštitu okoliša Grada Zadra.

O primjerima dobre prakse i uključivanju u projekt govorile su uime OPG-a Matulić iz Pašmana Ana Matulić i Julijana Radović-Longin iz JKU Prvenj iz Tkona, jedna od začetnica Sajma otočnih proizvoda koji je mnogim otočanima bio odskočna daska u promociji autohtonih proizvoda.

Na zadarskim otocima oznakom za kvalitetu i izvrsnost Hrvatski otočni proizvod nagrađeno je 30-ak proizvođača s Iža, Dugog otoka, Rave, Silbe, Oliba, Paga, Ugljana i Pašmana, a upravo su Pašmanci među vodećim nositeljima na cijelome Jadranu.

Govoreći o svojim iskustvima u projektu Hrvatski otočni proizvod, Ana Matulić prisjetila se početaka kada je s tek nekoliko proizvedenih sapuna na bazi maslinova ulja sudjelovala na Sajmu otočnih proizvoda u Tkonu u sklopu Škrapinga.

– Iako sam prodala samo dva sapuna, sudjelovanje na tom sajmu i upoznavanje ljudi iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU promijenilo nam je život. Danas suprug Krsto i ja imamo 20-ak oznaka HOP za različite prehrambene i kozmetičke proizvode, prisutni smo u cijeloj Hrvatskoj, mnoge institucije i ustanove biraju naše proizvode za poklon-pakete poslovnim partnerima, a prošle godine surađivali smo i s Uredom predsjednice RH. Ipak, najvažnije je da smo ostali na rodnom otoku, da možemo živjeti od vlastitoga rada, da ne moramo putovati u Zadar ili u Biograd na posao. A to nam je, između ostaloga, omogućio i projekt Hrvatski otočni proizvod, kazala je Ana Matulić i pozvala otočane da se uključe u HOP.

I Julijana Radović Longin smatra da je Hrvatski otočni proizvod hvalevrijedan projekt i da je na zadarskom području najviše promoviran zahvaljujući Škrapingu i Sajmu otočnih proizvoda, ali još uvijek nedovoljno zastupljen na zadarskim otocima.

– Veliku većinu markica osvojili su proizvođači iz Tkona i Pašmana. A što je s ostalim otocima?  Mislim da bismo trebali osnovati podružnicu Klastera za otočni proizvod u Zadarskoj županiji jer bi to mogla biti ruka koja će dalje gurati otočne proizvođače. Smatram i da se napokon mora riješiti pitanje otvaranja trgovine u Zadru, gdje bi se na jednome mjestu mogli naći svi proizvodi naših otočana, naglasila je Julijana Radović Longin.

A zašto je odaziv s tzv. malih zadarskih otoka mnogo slabiji nego s, primjerice, Pašmana i Ugljana, objasnila je pročelnica UO za razvitak otoka i zaštitu okoliša Andreja Baraba.

– Na malim otocima većinom žive stariji ljudi, broj radno sposobnog stanovništva u stalnom je padu i to je jedan od glavnih razloga što nositelja oznake HOP nema više, unatoč činjenici da Grad Zadar pruža financijsku potporu zainteresiranim otočanima za uključivanje u projekt Hrvatski otočni proizvod. Pozivam stoga i gradsku i županijsku turističku zajednicu te jedinice lokalne samouprave da pruže ruku otočanima u obliku organizacije sajmova otočnih proizvoda i otvaranja trgovine s njihovim proizvodima u Zadru, kazala je Baraba.

Trgovinu s autohtonim proizvodima dobio je Šibenik, uskoro bi se trebao riješiti i problem poslovnog prostora u središtu Zagreba, koji se vuče već nekoliko godina, o čemu su svjedočili Ivan Nimac, predsjednik Klastera HOP-a, i Ljubica Ajduković Ugarković iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU, idejna začetnica cijelog projekta, koja je otočane pozvala da ne posustaju jer je u njihovim rukama „najbolje što otoci nude: tradicija i izvornost“.

– Vaš rad je prepoznat i prihvaćen i u zemlji i u inozemstvu, ono na čemu morate ustrajati jest kvaliteta, što ćemo mi u resornom ministarstvu i dalje podupirati, poručila je.   

U 11 godina, koliko traje projekt Hrvatski otočni proizvod, oznaku je dobilo 219 proizvođača za 628 proizvoda i proizvodnih linija sa 23 otoka (Brač, Hvar, Vis, Korčula, Pag, Krk, Lastovo, Dugi otok, Rab, Cres, Lošinj, Prvić, Ugljan, Mljet, Šolta, Žirje, Pašman, Iž, Murter, Olib, Kornat, Rava, Silba) i poluotoka Pelješca.