Osvrt: Gdje su nestali putnici na liniji Preko – Zadar?

PREKO –  Agencija za obalni linijski promet iz Splita početkom svake kalendarske donosi analizu prometa putnika i vozila na državnim linijama s usporedbom od prethodne, od svog osnutka 2006. godine.

 

Agencija obavlja i veliki dio poslova iz  prometno-infrastrukturne  javne politike  koju provodi Vlada  RH,  ustrojena je kao glavno regulatorno tijelo s ciljem da brine o svim pitanima linijskog putničkog prometa na Jadranu.  Najznačajniji joj je posao je raspisivanje javnih natječaja i dodjelu koncesija,  te sklapanje ugovora o prijevozu na svim državnim linijama te nadzor nad kvalitetom korištenja sredstava koji se izdvajaju iz proračuna RH za održavanje pomorskih veza s otocima.  

 

Ulaskom RH u nadnacionalnu EU i prihvaćanje Aqui comunnitaire,  koja uključuje i Uredbe tadašnje EEZ broj 3577 iz 92 . koja uređuje primjenu načela slobode pružanja usluga u pomorskom prometu unutar država članica (pomorska kabotaža) i  Uredbu EU iz 2010. Broj 1177/2010 o pravima putnika prilikom putovanja morem i plovnim unutarnjim putevima.  Uredbe su ugrađene u Zakon o prijevozu u obalnom linijskom i povremenom obalnom linijskom prometu. S tim u vezi donesena je Strategija pomorskog razvitka i integralne pomorske politike RH od 2014. do 2020.  

 

Prihvaćanjem europske pravne stečevine i liberalizacije tržišta, od unatrag nekoliko godina naglo je počeo rasti broj putnika na trajektnim i brodskim linijama u Splitskom i Riječkom plovnom području, dok se na Zadarskom plovnom području pomorski promet doslovce urušio i spustio na ostvareni putnički promet u 2007.

 

Najfrekventnija  putnička linija na Jadranu oduvijek je bila Preko- Ošljak – Zadar, od uspostave trajektnog prometa 1972.  I to zbog  položaja otoka Ugljana i Pašmana spojenih mostom u Zadarskom kanalu širokom svega 2,5 morskih milja.  Na toj trajektnoj liniji  2008. prevezeno je 1.671.196. putnika. Devet godina kasnije, 2016. s realno daleko većim prometom putnika i vozila,  zahvaljujući  uvođenje u promet dva nova  trajekta  „Juraj Dalmatinac“ i „ Sveti Krševan“  s višim kapacitetom za  prijevoz putnika i vozila, i njihovim zamjenama,  kojima je pomlađena  bijela flota „Jadrolinije“ Rijeka,  broj putnika se na ovoj liniji spustio na 1.628.089.  To  je zbroj prijevoza putnika trajektom  koji vozi Preko- Ošljak- Gaženica, a prevezao je kažu  992.985 putnika i brodske linije Preko- Zadar s  prometom od 635.960 putnika. 

 

Otočanima, je oduvijek cilj putovanja Zadar u kojem rade, školuju se, od srednje škole pa nadalje, liječe se, jer na otoku nema Doma zdravlja, dakle ide se iz iste luke Preko u isto odredište Zadar, trajektom i brodom. Stoga je za očekivati da promet putnika u 2016. bude  veći nego li devet godina ranije, a on se čak smanjio.  Postavlja se pitanje gdje su nestali putnici, uključivo otočane, turiste, vikendaše, radnike, đake, studente, umirovljenike? U koju su statistiku svrstani? 

 

S tim u vezi zanimljivo jest, da je u isto to vrijeme pomorski promet putnika i vozila, na splitskom i riječkom plovnom području doživio nagli rast. U  2008. primjerice linija Split-  Supetar  prevezla je 1.571,847 putnika,  a 2014. promet putnika bio 1.604,776 putnika  i vozila 327.447,  dakle promet se godišnje povećavao  za  oko  6. 000.  No, tijekom 2015., a prema izvješću Agencije, promet putnika naglo je skočio za vrtoglavih 141.700 putnika i vozila za 15.000.  A prošle 2016. na liniji Split – Supetar vozilo se čak 1.881,052 putnika i 360.000 vozila. Tako da u zadnje dvije godine porast prometa putnika na ovoj liniji je porastao za čak 276.250 putnika.  Ne bi bilo čudno da se ne zna, da je do tada porast prometa putnika bio viši za oko 6000. godišnje i to od 2008. do 2014. godine.

 

Na Riječkom plovnom području u 2008. na liniji Valdbiska- Merag  zabilježen je promet od   681.044 putnika i 336.841 vozila. Broj porasta putnika i vozila do 2014.  kad je i prevezeno 806.316  putnika i 394. 121 vozila, rastao je za oko 20.000  godišnje više.  No, 2015. linija Valdbiska- Merag  također doživljava procvat i bilježi promet od čak 1.025.199 putnika , odnosno više za čak 218.880. Putnički promet  je nastavio rasti  na ovoj liniji, ali i na drugim linijama u Riječkom  kao i na Splitskom plovnom području, pa je 2016.  nabujao do 1.068.453 putnika. 

 

Je li porast broja putničkog prometa na ovim linijama Splitskog i Riječkog plovnog područja, rezultat  približavanja datuma objave međunarodnog javnog natječaja za dodjelu koncesija prijevoznicima?  Jer, u isto to vrijeme na Zadarskom plovnom području, i njezinoj perjanici u pomorskom putničkom prometu na Jadranu liniji Preko- Zadra koji je 2014. bio 1.645.921 prevezenih putnika u 2016. se umanjio za čak 18.000.

 

Zanimljivo jest, da bi se toliki porast putničkog prometa u splitskom i riječkom plovnom području trebao vezati uz veliki porast turističkih noćenja u odnosu na zadarsko plovno područje, što iz podataka turističkih zajednica nije vidljivo. Je su li ovi podatci o naglom rastu pomorskog putničkog prometa na splitskom i riječkom plovnom području zanimljivi samo otočanima u zadarskom plovnom području – ostaje da se vidi…