PREKO – Poticanje poljoprivredne proizvodnje, olakšice za nerazvijena područja, porezi, uvjeti poslovanja, Internet, prometna povezanost i bolja zdravstvena zaštita – zajednički su problemi s kojima se tridesetak mladih otočana od Cresa do Mljeta susreće u svakodnevnom životu.
Teme su to i o kojima se najviše razgovaralo u međusobnom druženju za prošlotjednog službenog posjeta Europskom parlamentu u Strasbourgu u organizaciji Ureda eurozastupnika Tonina Picule. Na pitanje što ih najviše smeta u hrvatskoj politici koja im određuje svakodnevicu, uglas su odgovorili – nedostatak sluha i potpuno nepoznavanje života na otocima, što u konačnici rezultira donošenjem zakona koji više odmažu nego pomažu.
– Evo, čak ni konferencija koja se tiče svih nas nije privukla, barem potpore i pristojnosti radi, sve naše eurozastupnike. A to dovoljno govori kakav je odnos hrvatske, stranačke, politike prema nama, komentirali su otočani po završetku konferencije „Otoci i kohezijska politika“ u Europskom parlamentu, na kojoj je, osim organizatora Tonina Picule, bio jedino zastupnik Andrej Plenković.
Prema riječima zastupnika Picule, koji je prvoga dana posjeta otočane upoznao s radom EU parlamenta i ostalim izvršnim tijelima Europske unije, kao i nastojanjima Međuskupine za rijeke, mora, otoke i priobalna područja, dvosatna konferencija bila je prekratka za očitu podršku Europskog parlamenta otocima, odnosno otočnoj problematici.
– Vidljivo je da se mijenja tretman otoka prije svega u kohezijskoj politici, odnosno da otoci dobivaju primjereniji status u onome što planira Europska komisija, za koju vjerujemo da će na sljedećim konferencijama pokazati veći interes nego danas. Put nije ni kompliciran ni dug ako se zna što se hoće i kad bi postojao čarobni štapić, on bi davno bio u funkciji popravljanja velikih problema s kojima se otočani nose već desetljećima. Međutim, ono što je doista potrebno jest uskladiti novu europsku regulativu koja će prepoznati važnost otoka i udaljenijih područja Europske unije, ali važno je naglasiti da i nacionalna zakonodavstva i politike svojom legislativom trebaju sebe dovesti u poziciju da mogu buduća sredstva u fondovima Europske unije koristiti upravo za poboljšanje života na otocima, naglasio je Picula te napomenuo da nije riječ ni o marginaliziranoj ni nevažnoj skupini jer kad bi se svi otoci objedinili u jednu administrativnu sredinu, sa svojih 15 milijuna stanovnika bili bi deveta država Europe.
Među otočanima koji su u središtu Europskog parlamenta imali priliku progovoriti o problemima svojih sredina bili su mladi ljudi različitih profila, od gimnazijalaca, studenata, tek završenih studenata koji su se vratili na otok kako bi nastavili obiteljski posao ili započeli novi, dvoje kontinentalaca koji su napustili poslove na kopnu i budućnost pronašli na otoku, radnici i službenici u lokalnoj samoupravi, mali poduzetnici. Svi ujedinjeni u ideji da neće napuštati otoke, a za bolji i kvalitetniji život bore se u različitim udrugama. Članovi su LAG-ova preko kojih namjeravaju pripremiti i aplicirati projekte na neki od natječaja Europske unije. Nakon svega što su čuli i vidjeli u EU parlamentu, sličnog su mišljenja bili i ostali otočani. Marija Olivari, studentica pete godine prava iz Preka, Magdalena Smoljan, studentica prve godine grafičkog dizajna iz Neviđana, i Anđelo Palaškov iz Tkona, student završne godine ekonomije, smatraju da su za posjeta Europskom parlamentu dobili presjek svega što je dosad učinjeno i onoga što se planira do 2020. godine. Oduševila ih je, kažu, jednostavnost i spontanost svih s kojima su razgovarali, očekivali su da će se susresti s blještavilom i luksuzom, da će im biti ograničeno kretanje unutar Parlamenta.
– Sve je jednostavno, nema nikakvog luksuza. Ručali smo u restoranu sa zastupnicima i svim namještenicima Parlamenta. Mislim da nije nerealno očekivati da će se za Hrvatsku stvari pokrenuti nabolje, od čega će koristi, naravno, imati i otoci, iako smo svjesni toga da naši problemi njima nisu najvažniji. Što smo vidjeli i na plenarnoj sjednici, gdje se raspravljalo o ulasku Turske u EU. Ali pozitivno je što se stvar pokrenula s mrtve točke i što sada imamo svoje ljude koji naše probleme nastoje progurati u prvi plan, mišljenja je Marija Olivari.
Za Stjepanu Lukašević s Rave, studenticu engleskog i španjolskog na Zadarskom sveučilištu, sve što je čula u Strasbouru teško je primjenjivo za otok s kojeg dolazi.
– Na konferenciji sam čula kako predstavnici Španjolske, Grčke i Italije iznose iste ili slične probleme života na svojim otocima. Uglavnom se odnose na nedovoljnu i neadekvatnu prometnu povezanost, na uvjete koji se ne mogu usporediti sa životom na kopnu, depopulaciju… Što da ja kažem, pa nama je na Ravi, u drugoj dekadi 21. stoljeća, Internet još uvijek nedosanjani san, a to nam u startu onemogućuje bavljenje bilo kojim poslom, od prijave turista pa nadalje. Mislim da to nije problem koji treba rješavati Europska unija jer naša država nije stvorila bazu za nadgradnju iz Unije. Unatoč svemu, nakon konferencije osjećam određeni optimizam jer su eurozastupnici pokazali velik interes. Globalno gledano, problemi jesu slični, ali na lokalnoj razini teško je povući paralelu između Rave i bilo kojeg otoka na, primjerice, sjevernom ili srednjem Jadranu, kaže Stjepana.
Bez obzira na trenutačno stanje na otocima koji su prošli tjedan predstavljeni u Europskom parlamentu, skepsu i možda ponekad nerealna očekivanja te čarobni štapić s početka priče, većina ih se kući vratila svjesna da su njihovi problemi samo kap u moru europske administracije, ali da, unatoč svemu, to nije borba s vjetrenjačama.
Andrina Luić
Predhodna novost
Sljedeća novost
Započela provjera podataka na iskaznicama za povlašteni prijevoz 
Maturanti, provjerite što sve možete studirati na Sveučilištu u Zadru! 
Projekti Eko-Zadra o ekološkom turizmu na Silbi i u Velom Ižu 
Filmski hit “Osmi povjerenik” u POU Dom na žalu u Preku 
Medulin: Zapažen nastup mladih kategorija Sv. Mihovila 
Na sv. Mihovilu i u Sutomišćici snimljen spot “Vodi nas vodi” 
Ulje s otočića Žižnja i ove godine nagrađeno na natjecanju u New Yorku 
U novom broju Strip revije priča Tomislava Košte “Lancun”