Zadarski HGSS-ovci izradili precizne zemljovide otoka Ugljana i Pašmana

Zadarski HGSS-ovci izradili precizne zemljovide otoka Ugljana i Pašmana

PREKO/ZADAR – Više od 276 kilometara cesta, 102 kilometara staza, 70 kilometara biciklističkih staza, 14 kilometara planinarskih staza, 417 toponima i 120 visina kota pročešljali su članovi Hrvatske gorske službe spašavanja, zadarske stanice, kako bi napravili zemljovid otoka Ugljana. Pašman im je bio nešto jednostavniji, promatrajući brojčano, budući da je izrada zemljovida ovog otoka uključivala obilazak 252 kilometara cesta, 87 kilometara staza, 50 kilometara biciklističkih staza, 2,6  kilometara planinarskih staza, 481 toponim te 173 visine kota.

Taj temeljit posao, rezultat kojega su precizne karte, javnosti je predstavljen u četvrtak u Gradskoj knjižnici Zadar, u okviru predavanja pod  nazivom Kartografija HGSS-a, piše Zadarski list. Okupljeni su se imali priliku upoznati ne samo s tim i drugim zemljovidima, već i s ostalim aktivnostima vezanim za izradu karata kao i aktualnim projektima službe.

 Livio Kotlar iz HGSS-a je tako rekao kako su ciljevi njihovih aktivnosti  izrada vjerodostojnih tematskih zemljovida i vodiča, čiji je sadržaj prilagođen  prosječnom korisniku.

– Vodili smo se željom da zemljovidi budu pregledni i prije svega aktualni, svjesni opasnosti za svakog čovjeka koji se uputi u prirodu koristeći stare karte, ne znajući u kojoj se mjeri promijenio teren koji  namjerava obići. Ove će karte stoga biti dobra prevencija sprečavanja  nesreća. Dosadašnje kartama su svojim sadržajem i izvedbom znale zavarati korisnika, navodeći ga često na kretanje kroz teško prohodno zemljište. Loša karta rezultira pogrešnim dojmom o reljefu i udaljenostima pa korisnici na teren odlaze nepripremljeni, što kao posljedicu  može imati nesreću, naglasio je Kotlar te dodao kako su ove nove karte,  osim svoje preciznosti, obogaćene i sadržajima vezanim za kulturni i  pustolovni turizam, prikupljenim u suradnji s turističkim zajednicama,  općinama, sportskim klubovima, brdskim biciklistima i planinarskim  klubovima.

– Za ove zemljovide  ciljani korisnici i skupine su strani i domaći turisti zainteresirani za aktivni turizam, potom turističke zajednice i  agencije, planinarske i biciklističke udruge, Državna uprava za zaštitu i  spašavanje, Državna geodetska uprava te, dakako, i sama Hrvatska gorska služba spašavanja, rekao je taj Zadranin, koji se osvrnuo  i na dosadašnji rad HGSS-a u području izrade karata, nabrojavši do sada izdane  publikacije.

– U izdanju HGSS do sada je izašla 31 publikacija  (51 kartografski list,  29 na Jadranskoj obali) s tim da je prošle godine tiskano 7 novih publikacija (11 kartografskih listova), dok su 4 publikacije dopunjene. Htio  bih još naglasiti kako  se broj nesreća smanjuje nakon našeg čišćenja terena, a kad zaključimo da su neki tereni preopasni, u dogovoru s lokalnom zajednicom skidamo signalizaciju, rekao je Kotlar koji je otkrio kako se moguće pokretanje internetskih karata za pametne telefone  za  sada i dalje provjerava.