Priprema se projektna dokumentacija za obnovu tvrđave sv. Mihovila

PREKO – Općina Preko ovih je dana intenzivirala pripreme za obnovu najveće tvrđave na hrvatskim otocima – Sv. Mihovila, koja je jedno od najvažnijih i najljepših zadarskih izletišta. 

Što zbog starosti samog objekta, što zbog posljedica bombardiranja u Drugom svjetskom i Domovinskom ratu, tvrđava već godinama vapi za obnovom, piše Zadarski list. 

 

– Iako su u međuvremenu izrađeni geodetski i konzervatorski elaborat, pred nama je još dosta posla u pripremi projektne dokumentacije. Sve je to dosta zahtjevno i skupo, pa očekujemo i pomoć države. Tako ćemo na natječaj Ministarstva turizma prijaviti projekt financiranja predstudije izvodljivosti i idejnog rješenja, a prema Ministarstvu kulture planiramo prijaviti zahtjev za financiranje arhitektonskog snimka i arheoloških istraživanja. Upravo ova istraživanja i njihovo trajanje, ključ su odgovora u kojem vremenskom roku će biti obnovljena tvrđava Sv. Mihovila, rekao je voditelj Odsjeka za EU fondove i razvoj u Općini Preko Ante Župan. Cilj je u konačnici ne samo obnoviti tvrđavu nego je i oplemeniti dodatnim sadržajima. Jedan od tih svakako je multimedijalni Centar za posjetitelje pod radnim nazivom “Sv. Mihovil – Dvorac otočnih priča”, koji se priprema u suradnji sa Razvojnom agencijom Zadarske županije.

 

Općina Preko istovremeno rješava pitanje vlasništva objekta s Državnim uredom za upravljanje državnom imovinom (DUUDI), obzirom da se na tvrđavu kao vlasnik upisala Republika Hrvatska. Tu činjenicu su do sad koristili u tvrtki Odašiljači i veze pa od instaliranih antenskih sklopova, općina nije imala nikakve naknade. U međuvremenu, Odašiljači i veze su još u travnju ove godine dobili građevinsku dozvolu za izmještaj antenskih stupova na obližnju kotu Mala glava, ali im se zbog poslovične sporosti DUUDI-ja ne žuri s premještajem budući da je riječ i o financijski dosta složenom pothvatu pri kojem se mora izmjestiti 85 metara visoki antenski stup.

 

Tvrđava Sv. Mihovila od 1973. godine uvrštena je u Registar nepokretnih spomenika kulture, a od 2004. u Registar kulturnih dobara RH – Lista zaštićenih kulturnih dobara, ali do sad nije bilo novca za pokretanje ovako složenog projekta kojeg općina kani kandidirati i prema EU fondovima. Tijekom sezone trvđavu svaki dan posjeti više stotina gostiju, bajkera i rekreativaca. Velika je posjećenost i vikendima izvan turističke sezone, a Sv. Mihovil je nadaleko poznat kao prvomajsko izletište Zadrana.

 

 

Brdo sv. Mihovila (263 m) drugo je brdo po visini na otoku Ugljanu i predstavlja važnu vojno stratešku točku zadarskog arhipelaga. Godinu dana nakon križarskog razaranja Zadra, 1203., Mlečani na ovom mjestu grade tvrđavu Sv. Mihovila kako bi kontrolirali Zadar, spriječili njegovu obnovu i zaštitili svoje brodove i trgovce. Zadrani izbjegli iz porušenog grada su tvrđavu Sv. Mihovila osvojili, pri čemu je tvrđava znatno oštećena, a venecijanska posada zarobljena.

 

Tvrđava se prvi put spominje kao castrum S. Michaelis de Monte 1345. godine prilikom mletačke opsade Zadra. Premda je te godine nisu uspjeli osvojiti, 1346. godine, tvrđava pada u ruke Mlečana. Zadarskim mirom iz 1358. godine, tvrđava je ponovno u rukama Zadrana koji pokreću radove obnove tvrđave značajno stradale u dvjema mletačkim opsadama. Nakon što su je Zadrani obnavljali više od četrdeset godina, tvrđava je dočekala prodaju Dalmacije i ponovnu mletačku vlast 1409. godine. Kako više nije postojala potreba za tako velikom tvrđavom, naredna četiri stoljeća služi kao osmatračnica, te za paljenje signalnih vatri u slučaju opasnosti. U Drugom svjetskom ratu tvrđavu su bombardirali saveznički zrakoplovi. Crkva je tad porušena do temelja, zidine oštećene i dijelom srušene. Tvrđava je pretrpjela oštećenja i za vrijeme Domovinskog rata kao meta zbog radio-televizijske antene postavljene neposredno prije rata.