Gaženica bez terminala je kao da su u jumbo-jet stavili fićin motor

PREKO/ZADAR – Na službenom otvorenju prometa u Novoj luci Gaženica izostali su predstavnici gradske vlasti, a među njima i gradonačelnik Božidar Kalmeta. Upitan zašto nije došao, Kalmeta je u razgovoru za Zadarski list poručio:

– Nisam išao na današnje otvorenje jer ne pristajem i ne prihvaćam privremeno rješenje koje, bojim se, lako može postati i konačno. Rješenje Gaženice bez zgrade terminala kako je zamišljeno, na temelju koje je čitav projekt isplativ i održiv, rješenje je bez kojeg luka neće funkcionirati u svojem punom obimu. To je kao da u jumbo-jet stavite fićin motor i sad bi s njim trebali uzletjeti!? Tražimo od Vlade RH da završi 3. fazu luke u Gaženici, odnosno terminal koji s lučkom infrastrukturom čini nedjeljivu cjelinu. Kredit Njemačke razvojne banke za ovu fazu je vrlo povoljan uz kamatu od 0,7 posto. Jedino takva nova zadarska luka može postati pokretač gospodarstva i strateški razvojni projekt za Zadar i čitavu Hrvatsku.

Nova luka Gaženica je ipak puštena u promet. Kako to komentirate?

– Ovako nedovršena, kakva je danas puštena u promet, ona ne može biti razvojni i strateški projekt kako je zamišljeno i nema ekonomsku isplativost. Nema ni gospodarski značaj, ne ostvaruje ono zbog čega je građena, ne omogućuje nova zapošljavanja. Također, lokalni i međunarodni putnički promet uz ovakvo rješenje terminala – kontejnera funkcionirat će za putnike u nepovoljnijim uvjetima nego danas. Njene glavne razvojne potencijale – homeport za kruzere, međunarodne brodske linije, ro-ro promet, nije moguće ostvariti u ovim uvjetima, kao niti njezinu funkcionalnost i isplativost, a onda će zlonamjerni reći da je ona megalomanska. Svaki projekt koji se ne završi je megalomanski i neisplativ pa tako i za hrvatsko pomorstvo i hrvatsko gospodarstvo.

Projekt luke Gaženica je nazvan megalomanskim. Je li to uistinu tako?

– Tijekom pregovora o poglavlju 21 koji uključuje transportnu mrežu, projekt Gaženica uvršten je kao prometni pravac u Transeuropsku prometnu mrežu, dakle postao je sastavni dio europske prometne mreže. Njemačka razvojna banka i Europska investicijska banka uključile su se u projekt, prihvatile i potvrdile studije isplativosti luke Gaženica te uz minimalne kamate, za terminal svega 0,7 posto, odobrili kredit u ukupnom iznosu od 220 milijuna eura. Aktualno resorno ministarstvo procijenilo je čitav projekt megalomanskim i potrošilo novce, naravno i tri godine, dokazujući te svoje tvrdnje pa je dodatno zatražilo i nalaze nezavisnih konzultantskih tvrtki koje su, na njihovu muku, potvrdile opravdanost postojećeg projekta. I nakon svega, ta je luka danas otvorena za lokalni trajektni promet uz eventualno pristajanje pokojeg kruzera, ali ne u luku polaska, njihov homeport.

Sudjelovali ste u stvaranju projekta za luku Gaženica. Što ste zapravo očekivali i priželjkivali?

– Kao svi Zadrani, i ja sam snivao završetak izgradnje i otvaranje nove zadarske luke. Imao sam tu privilegiju izravno biti jedan od sudionika te zadarske vizije, sudjelovati u njezinom pretvaranju u stvarnost. Upijao sam ideje sjajnih zadarskih umova, veselio se razumijevanju i prepoznavanju razvojnog potencijala Gaženice više saziva Vlada RH pa i one pokojnog premijera Ivice Račana koji je ovom projektu dao nacionalni značaj. Gradnju luke pozorno su pratile i kompanije koje se bave cruising-turizmom. A danas imamo sljedeće: otočane nezadovoljne nametnutim plovidbenim redom i kontejnerom – putničkim terminalom, prazne vezove ribarske luke, kruzere koji će umjesto veza u svojoj polazišnoj luci doticati Zadar tek kao jednu od destinacija na svojim putovanjima. Je li time završen projekt nove zadarske luke? Ne možemo se složiti, i nećemo pristati da ovaj projekt postane trajno privremen, skinut s dnevnog reda. Gaženica će biti završena.

Što luka Gaženica predstavlja za Zadar i cijelu regiju, pa i šire?

– Svoj gospodarski i društveni razvoj Zadar temelji na iznimnom geostrateškom položaju u kojemu se križaju najmoderniji međunarodni prometni pravci sa suvremenim autoputom, zračnom i pomorskom lukom. Izgrađen je autoput, obnovljen aerodrom, započela je izgradnja nove zadarske luke. Zadar može biti konkurentan drugim gradovima u jadranskom bazenu ako bude brži i bolji od svih. Odugovlačenje sa stavljanjem luke Gaženica u funkciju s privremenim rješenjima postoji velika opasnost da zaostanemo za drugima, a bili smo tri koraka ispred svih. Luka koja je zamišljena i projektirana u svojoj cjelovitosti i samoodrživosti, a temeljem provedenih studija isplativosti i učinkovitosti, najbliža je spojnica srednje Europe sa srednjim i istočnim Mediteranom i Sueskim kanalom, i kao takva treba biti kotač-zamašnjak gospodarstvu čitavog ovog dijela RH. To je luka koja će svim svojim sadržajima povezivati Zadar i Hrvatsku sa svjetskim tržištem postavljajući ga u središte mediteranskih putova ljudi i roba.

Nakon svega nameće se pitanje – što sada?

– Gaženica ima samo jedan put, i jedan cilj, i on će biti ostvaren na jedini mogući način – onako kako je zamišljen i projektiran, kako je prihvaćen od najutjecajnijih europskih financijskih institucija i pomorske struke. Bit će to projekt s lokalnim i međunarodnim putničkim prometom, te homeportom za kruzere uz odgovarajući putnički terminal, s ribarskom lukom, ro-ro prometom. I koliko god puta ponavljali, to nije zadarska megalomanija nego stvarnost i budućnost koju nitko ne može promijeniti.

Originalni članak možete pročitati na sljedećem linku:

http://zadarskilist.hr/clanci/31032015/kalmeta-gazenica-bez-terminala-je-kao-da-su-u-jumbo-jet-stavili-ficin-motor