U otočnom bibliobusu najviše aktivnih korisnika iz Preka

U otočnom bibliobusu najviše aktivnih korisnika iz Preka

PREKO – U nepunih godinu dana, koliko otočni bibliobus obilazi otoke zadarskog arhipelaga, u narodnu knjižnicu na kotačima upisano je 547 aktivnih korisnika. Najviše je čitatelja u Preku – 60, najmanje u Kraju na Pašmanu – 3, a svi oni zadužili su 13.395 naslova. U Ugljanu je 33 aktivnih korisnika, u Lukoranu 21, u Sutomišćici 17, u Kukljici 19, u Tkonu 22, U Velom Ižu 59, u Brbinju 8.

Voditeljica projekta Nada Radman i knjižničar u bibliobusu Marko Vrandečić više su nego zadovoljni ovom jedinstvenom uslugom u našoj zemlji, a, kako ističu, sličan projekt ne postoji ni u jednoj europskoj zemlji.

– Slična knjižnična usluga postoji u skandinavskim zemljama, ali se knjige ne dostavljaju autobusima nego posebnim brodovima. Broj krajnjih korisnika nekome se možda čini malim u pojedinim mjestima, ali u obzir se mora uzeti struktura, životna dob i broj stanovništva. Ako znamo da u Velom ratu stalno živi 25 ljudi, a imamo devet aktivnih korisnika, dolazimo do brojke od gotovo  50 posto stalnih čitatelja. To je demografski pasivniji kraj i u tim uvjetima mi smo zadovoljni, objašnjavaju Radman i Vrandečić. 

Prvi bibliobus krenuo je 2006. godine sa 21 stajalištem, a danas su pokrivena 62 naselja u Zadarskoj županiji. Profesionalna knjižnična djelatnost nije organizirana samo u Bibinjama, Lišanima Ostrovičkim, Povljani i Vrsima, potreba i želja za uslugama bibliobusa, kažu, stalna je tako da mnoga mala mjesta nazivaju i pitaju kada će se uključiti. Poput Banja na Pašmanu.

– Za veće mjesto potrebnija je stacionarna knjižnica s cjelodnevnim radnim vremenom, velikim prostorom, ali tamo gdje toga nema ,uslugu nadomještamo bibliobusom. Osim Banja, zasad nećemo moći uključiti nova mjesta jer smo limitirani novcem, trajektom i stajalištima, odnosno vremenom provedenim na stajalištima koje je ograničeno na najmanje 30 minuta. U Banju smo morali naći kompromisno rješenje do lipnja, kada ćemo tiskati novi „vozni red“, napominje Vrandečić.

U prvih godinu dana otočnog bibliobusa najviše se posuđivala strana beletristika, hit-romani, nešto manje domaći autori, a novi pisci još uvijek su nedovoljno afirmirani i nepoznati tako da je i potražnja bila minimalna. Djeca, školski i vrtićki uzrast, najviše traže slikovnice i dugometražne crtane filmove, osobito klasike Walta Disneya i potražnja je kontinuirano veća od ponude. 

– Među srednjom i starijom generacijom korisnika u medijateciji vrlo su popularni dokumentarni filmovi tako da ćemo sada pojačati fond dokumentaraca National Geographica. Glazba ide najslabije, više se traži domaća, zabavna, a strana vrlo rijetko. Sve to ne čudi jer je tehnologija, odnosno dostupnost glazbe na Internetu, učinila svoje, kaže knjižničar Marko Vrandečić. 

U bibliobusu je oko 3000 jedinica knjižnične građe koja se prema potrebama i željama čitatelja mijenja i nadopunjuje.